Putovanja u evropske zemlje uskoro će izgledati drugačije nego do sada. Nova pravila donose promjene koje će primijetiti svi putnici već na granici.
Od 10. aprila 2026. godine na snagu stupa značajna reforma kontrole granica u okviru Evropska unija i Šengenska zona. Riječ je o jednoj od najvećih promjena u sistemu prelaska granica u posljednjih nekoliko decenija, koja uvodi digitalizaciju i biometrijsku kontrolu putnika. Ova promjena označava prelazak sa tradicionalnog načina evidencije na savremeni, tehnološki napredniji pristup.
U središtu ove reforme nalazi se novi sistem pod nazivom Entry/Exit System. Njegova osnovna funkcija je automatsko bilježenje svih ulazaka i izlazaka putnika koji dolaze izvan Evropske unije. Ovim sistemom zamjenjuje se dosadašnja praksa ručnog pečatiranja pasoša, čime se uvodi preciznija i sigurnija evidencija kretanja.
Od trenutka primjene novih pravila, svi granični prelazi u Šengen zoni trebali bi koristiti isključivo digitalni način kontrole. To znači da će svaki putnik koji dolazi izvan EU biti evidentiran u centralnoj bazi podataka. Podaci o prelascima granice više se neće nalaziti u pasošu, već u elektronskom sistemu koji omogućava brži pristup informacijama i smanjuje mogućnost grešaka.
Nova pravila posebno se odnose na državljane zemalja koje nisu članice Evropske unije. To uključuje i građane država Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina. Svi putnici koji dolaze na kratkoročni boravak moraće proći kroz novu proceduru registracije, bez obzira na dosadašnji režim putovanja.
Jedna od najvažnijih novina jeste uvođenje biometrijske kontrole. Prilikom prvog ulaska u sistem, putnici će morati ostaviti određene podatke. To uključuje skeniranje pasoša, uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje lica. Ovaj proces omogućava preciznu identifikaciju i dodatno povećava sigurnost granica.
Značajna promjena koja će odmah biti vidljiva putnicima jeste ukidanje pečata u pasošima. Umjesto fizičkog dokaza o ulasku i izlasku, sve informacije će se čuvati digitalno. Iako će pasoši izgledati praznije, sistem će imati mnogo detaljniju evidenciju o svakom putovanju. Time se smanjuje mogućnost zloupotrebe i olakšava kontrola trajanja boravka.
Prema pravilima, državljani trećih zemalja i dalje će moći boraviti do 90 dana u periodu od 180 dana. Međutim, novi sistem će automatski pratiti da li je to pravilo ispoštovano. Svako prekoračenje boravka biće odmah evidentirano, što dodatno pooštrava kontrolu i smanjuje prostor za nepravilnosti.
Iako je cilj sistema ubrzanje procedura, u početnoj fazi mogu se očekivati određene poteškoće. Prikupljanje biometrijskih podataka za svakog putnika zahtijeva dodatno vrijeme. Zbog toga su moguća duža čekanja na granicama, posebno tokom prvih mjeseci primjene i u periodima pojačanog putovanja.
Razlozi za uvođenje ovog sistema su višestruki. Evropske institucije nastoje modernizovati granične procedure i povećati sigurnost. Digitalizacija omogućava preciznije praćenje kretanja, bolju kontrolu boravka i efikasnije upravljanje granicama. Osim toga, sistem ima za cilj smanjenje nepravilnosti i unapređenje ukupnog nadzora.
Ova promjena predstavlja korak ka potpunoj digitalnoj transformaciji graničnih procedura. Tradicionalni načini kontrole postepeno se zamjenjuju tehnologijom koja omogućava veću efikasnost i sigurnost.
Za građane koji često putuju, važno je da budu informisani o novim pravilima kako bi izbjegli neugodnosti na granici. Priprema i razumijevanje procedure mogu značajno olakšati proces prelaska i smanjiti vrijeme zadržavanja.
