Arterijska hipertenzija danas važi za jedno od najrasprostranjenijih zdravstvenih stanja savremenog doba. Riječ je o poremećaju koji se tiho razvija, često bez jasnih simptoma, ali s ozbiljnim posljedicama ako se zanemari. Nezdrave životne navike, loša ishrana, nedostatak kretanja i stalna izloženost stresu doveli su do toga da se povišen krvni pritisak sve češće javlja i kod mlađih osoba.
Bolest koja dugo ostaje neprimijećena
Jedan od najvećih problema kod ovog stanja jeste činjenica da se u ranoj fazi gotovo i ne osjeća. Mnogi ljudi godinama žive s povišenim vrijednostima, a da toga nisu svjesni. Tek kada se pojave ozbiljnija oštećenja, poput problema sa srcem, bubrezima ili krvnim sudovima, bolest biva otkrivena.
Šta zapravo znači imati povišen pritisak
Trajno povećane vrijednosti iznad uobičajenih granica smatraju se znakom poremećaja regulacije krvotoka. Kod velikog broja ljudi uzrok nije jasno definisan, ali je povezan s genetikom i načinom života. U drugim slučajevima, povišen pritisak nastaje kao posljedica drugih zdravstvenih problema u organizmu.
Kada tijelo počne slati upozorenja
Iako se često naziva „tihim poremećajem“, postoje trenuci kada se javljaju jasni signali. Jak pritisak u glavi, vrtoglavica, smetnje vida i neobjašnjiv umor mogu biti prvi znakovi upozorenja. Neki ljudi osjećaju lupanje srca, nedostatak zraka ili nelagodu u grudima.
U težim slučajevima mogu se pojaviti i zujanje u ušima, pulsiranje u vratu te otežano disanje pri najmanjem naporu. Ovakvi simptomi zahtijevaju hitnu reakciju i stručni pregled. Nagli skokovi vrijednosti smatraju se ozbiljnim stanjem koje ne treba ignorisati.
Kako se postavlja dijagnoza
Osnova svakog pregleda jeste mjerenje krvnog pritiska, ali jedno očitanje nije dovoljno. Vrijednosti mogu varirati tokom dana, u zavisnosti od stresa, aktivnosti i emocionalnog stanja. Zato se dijagnoza postavlja tek nakon više uzastopnih mjerenja.
U nekim slučajevima koristi se i cjelodnevno praćenje, koje daje jasniju sliku stvarnog stanja organizma. Dodatni pregledi pomažu u otkrivanju eventualnih oštećenja unutrašnjih organa. Na osnovu toga se određuje dalji pristup liječenju.
Ishrana kao prva linija odbrane
Promjena navika često je ključni korak u kontroli pritiska. Smanjenje unosa soli i masne hrane jedan je od najvažnijih savjeta. Umjesto teških obroka, preporučuje se izbor namirnica bogatih korisnim masnim kiselinama.Riba, povrće, mahunarke i orašasti plodovi imaju povoljan uticaj na krvne sudove. Biljne namirnice bogate vitaminima i mineralima pomažu organizmu da se lakše nosi s opterećenjem. Posebno se ističe uloga začinskog bilja koje može poboljšati ukus hrane bez dodatne soli.
Minerali koji prave razliku
Kalijum i magnezijum imaju značajnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska. Uravnotežen unos ovih minerala pomaže opuštanju krvnih sudova i stabilizaciji vrijednosti. Nažalost, većina ljudi unosi previše natrijuma, a premalo korisnih minerala.Namirnice biljnog porijekla, integralne žitarice i zeleno lisnato povrće mogu značajno doprinijeti boljoj kontroli. Pravilna ishrana ne donosi rezultate preko noći, ali dugoročno ima snažan efekat.
Uticaj stresa i emocionalnog opterećenja
Savremeni način života donosi konstantnu napetost, a to se direktno odražava na zdravlje. Psihički pritisak može izazvati nagle skokove vrijednosti i pogoršati stanje. Zato se preporučuju tehnike opuštanja i redovno vrijeme za odmor.Lagane šetnje, kontrolisano disanje i umjerena fizička aktivnost pomažu srcu da radi efikasnije.
Prevencija kao najbolji izbor
Iako se često smatra bolešću starije dobi, povišen pritisak ne bira godine. Rano usvajanje zdravih navika najbolja je zaštita od ozbiljnih posljedica. Redovne kontrole, pažnja prema ishrani i briga o mentalnom zdravlju mogu napraviti veliku razliku.
