Danas sve više ljudi primjećuje da se određeni zdravstveni problemi pojavljuju tek nakon što se tijelo oporavi od jedne velike infekcije. Iako se čini da je najgore prošlo, organizam ponekad nosi posljedice koje se ispoljavaju tiho i postepeno.
U proteklim godinama mnogi su se suočili s neočekivanim tegobama koje nastupaju tek nakon oporavka od infekcije koja je ostavila snažan trag na cijelom organizmu. Kod velikog broja osoba razvijaju se promjene u cirkulaciji, posebno kada je riječ o povećanoj gustini krvi, što može biti ozbiljan rizik za dugoročno zdravlje. Najveći problem je što se ove tegobe često pojavljuju tiho, bez dramatičnih znakova, a mogu dovesti do veoma opasnih komplikacija.
Osobe koje su preležale težak oblik infekcije često prijavljuju glavobolje, vrtoglavicu, peckanje u prstima, osjećaj nedostatka zraka ili neobjašnjiv umor. Ovi simptomi nisu slučajni – najčešće ukazuju na poremećaj cirkulacije i povećanu viskoznost krvi, što znači da se krv kreće sporije i teže prolazi kroz krvne sudove. Kada krv postaje gušća nego što bi trebala biti, povećava se mogućnost formiranja ugrušaka, što predstavlja ozbiljan rizik po život.
Ljekari širom svijeta upozoravaju da je važno na vrijeme prepoznati ove prve signale. Analize koje se posebno preporučuju uključuju testove koji procjenjuju sklonost ka zgrušavanju, među njima i one koji pokazuju postojanje fibrinskih čestica koje upućuju na rizik od stvaranja tromba.
Prema riječima stručnjaka za bolesti krvi, problem zadebljanja krvi najizraženiji je kod starijih osoba i svih koji su imali teži oblik infekcije, ali se može javiti kod bilo koga ko je prošao kroz određeni tip upalnog procesa u organizmu. Simptomi poput pritiska u glavi, nestabilnosti, peckanja u šakama i bolova u grudima znak su da cirkulacija nije stabilna. Kada krv nije dovoljno tečna, ona teže prolazi kroz krvne sudove, što povećava pritisak na srce i cijeli kardiovaskularni sistem.
Posljedice ignorisanja ovih simptoma mogu biti teške. Gušća krv povećava rizik od srčanog udara, moždanog udara i začepljenja krvnih sudova u plućima, što je stanje koje može brzo postati opasno po život. Ukoliko se ugrušak formira i krene krvotokom, posljedice mogu biti dramatične i nepredvidive. Zbog toga ljekari savjetuju da se ne čeka na pojavu težih simptoma, već da se preventivno obave osnovne analize čim se primijete prve promjene u organizmu.
Težak protok krvi utiče i na rad drugih organa, naročito bubrega i srca, jer ta dva sistema najviše zavise od stabilne cirkulacije. Ukoliko krv ne donosi dovoljno kisika i hranljivih materija, organi se postepeno iscrpljuju. Vremenom, to može dovesti do slabijeg rada srca i razvoja hroničnih tegoba koje narušavaju kvalitet života.
Dijagnostika povećane gustine krvi obično uključuje tri ključne vrste analiza: procjenu faktora zgrušavanja, testiranje na elemente koji ukazuju na prisustvo mikrougrušanog materijala te opštu analizu krvi koja govori o stanju crvenih, bijelih krvnih zrnaca i trombocita. Kombinacija ovih rezultata daje jasan uvid u to da li je krv pregusta i da li je prisutan rizik od tromboze.
Dobra vijest je da postoje načini da se smanji rizik. Najvažnija mjera je pravilna hidratacija, jer dovoljan unos tečnosti pomaže krvi da održi optimalnu gustinu. Preporučuje se i ishrana bogata masnim kiselinama koje povoljno djeluju na cirkulaciju, kao i redovna fizička aktivnost. Kretanje je jedan od najjednostavnijih načina da se spriječi zadržavanje krvi u donjim ekstremitetima i smanji mogućnost formiranja ugrušaka.
Izbjegavanje duhana i alkohola posebno je važno, jer obje supstance negativno utiču na zidove krvnih sudova. U određenim situacijama, ljekar može preporučiti terapiju koja pomaže razređivanju krvi, ali takvi lijekovi nikada se ne smiju uzimati bez stručnog savjeta. Ako ste prošli kroz jaču infekciju i primjećujete neobične simptome, vaše tijelo vam šalje upozorenje. Pravovremena reakcija i jednostavne analize mogu spriječiti ozbiljne posljedice.
