- Mnogi koji su preboljeli virus danas se suočavaju s posljedicama koje su se pokazale dugotrajnijima nego što se očekivalo. Jedna od tih skrivenih opasnosti je zgušnjavanje krvi, problem koji može izazvati ozbiljne komplikacije ako se ne otkrije na vrijeme.
Stručnjaci upozoravaju da povećana gustina krvi nakon infekcije može predstavljati tihi rizik za zdravlje, posebno kod onih koji i dalje osjećaju umor, vrtoglavicu, trnce u rukama ili prstima, pritisak u grudima ili glavobolju. Iako se čini da je bolest prošla, organizam mnogih još uvijek nosi posljedice koje zahtijevaju pažnju i redovne preglede.
Postvirusni efekti i tihi simptomi
Ljekari širom svijeta sve češće prijavljuju da se kod pacijenata koji su preboljeli virus javljaju promjene u krvi – povećana viskoznost, odnosno sklonost zgrušavanju. Ovaj problem može izazvati ozbiljne komplikacije poput tromboze, srčanog udara ili moždanog udara, ako se ne prepozna na vrijeme.
Prema riječima hematoloških stručnjaka, jedan od ključnih testova u dijagnostici ovih stanja je D-dimer test, koji pomaže u procjeni koliko se krv u organizmu lako zgrušava. Redovno testiranje nakon infekcije može otkriti problem u ranoj fazi i spriječiti ozbiljne posljedice.
Zašto dolazi do zgušnjavanja krvi?
Naučnici vjeruju da virus ostavlja trag na krvnim sudovima i imunitetu, što može uzrokovati poremećaj u cirkulaciji. Kada se krv zgušnjava, njen protok se usporava, a organizam dobija manje kiseonika i hranjivih materija.
Simptomi kao što su vrtoglavica, peckanje u prstima, zamaranje i pritisak u grudima često se pogrešno pripisuju stresu ili umoru, iako zapravo mogu biti znak poremećene cirkulacije. Ako se ne reaguje, mogu nastati ugrušci koji blokiraju krvne sudove i dovode do opasnih stanja.
Posljedice koje ne treba zanemariti
Povećana gustina krvi može uzrokovati brojne zdravstvene probleme. Najčešće komplikacije uključuju:
-
Trombozu – stvaranje ugrušaka u venama ili arterijama
-
Srčani udar – kada krvni sud u srcu bude blokiran
-
Moždani udar – smanjen dotok krvi u mozak, koji može ostaviti trajne posljedice
-
Plućnu emboliju – ugrušak koji blokira dotok krvi u pluća
Osim toga, gušća krv može opteretiti srce i bubrege, povećavajući rizik od hroničnih bolesti i smanjenja vitalnih funkcija.
Kako se postavlja dijagnoza?
Ako osoba nakon infekcije osjeti stalnu iscrpljenost, vrtoglavicu ili nelagodu u udovima, preporučuje se laboratorijska obrada. Uključuje nekoliko ključnih testova:
-
Koagulogram, koji mjeri faktore zgrušavanja krvi
-
D-dimer test, koji otkriva prisustvo ugrušaka
-
Opštu analizu krvi, koja daje uvid u broj crvenih, bijelih krvnih zrnaca i trombocita
Rana dijagnostika omogućava pravovremenu reakciju i sprečava ozbiljne komplikacije. Ljekari naglašavaju da se povećana gustina krvi može držati pod kontrolom, ali samo ako se problem otkrije na vrijeme.
Kako spriječiti zgušnjavanje krvi?
Postoji niz jednostavnih koraka koji mogu pomoći u očuvanju zdravlja krvnih sudova:
-
Pijte dovoljno vode. Dehidracija može povećati gustinu krvi.
-
Uravnoteženo se hranite. Namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama, poput ribe, oraha i lanenih sjemenki, pomažu cirkulaciji.
-
Krećite se redovno. Umjerena fizička aktivnost sprječava zadržavanje krvi u venama.
-
Izbjegavajte duvan i alkohol. Ove supstance oštećuju zidove krvnih sudova i povećavaju rizik od zgrušavanja.
-
Poštujte terapiju. Ako ljekar preporuči lijekove za razrjeđivanje krvi, uzimajte ih prema uputama.
Iako se mnogi osjećaju zdravo nakon što prebole virus, važno je biti svjestan da posljedice mogu trajati mjesecima, pa i duže. Povećana gustina krvi je nevidljiv, ali potencijalno opasan problem koji može dovesti do teških stanja ako se ne tretira.Redovno praćenje zdravstvenog stanja, pažnja na simptome i pravovremeni laboratorijski testovi najbolji su način da se očuva zdravlje. Jer, briga o cirkulaciji znači brigu o cijelom tijelu, a prevencija je uvijek bolja od liječenja.
