Mnogi ljudi svakodnevno peru odjeću potpuno automatski, bez mnogo razmišljanja o temperaturi koju biraju na mašini za veš. Upravo zbog te navike mnogi nesvjesno troše više električne energije nego što je zapravo potrebno.
Godinama se vjerovalo da je pranje na višim temperaturama najbolji način da odjeća bude potpuno čista. Međutim, stručnjaci i brojna istraživanja danas upozoravaju da to nije uvijek tačno. Veliki broj ljudi i dalje koristi temperaturu od 40 stepeni za gotovo svaki ciklus pranja, iako niže temperature u mnogim slučajevima daju gotovo iste rezultate uz mnogo manju potrošnju struje.
Savremene mašine za veš i moderni deterdženti napravljeni su tako da efikasno uklanjaju nečistoće čak i pri nižim temperaturama. To znači da odjeća poput majica, trenerki, lagano nošenih košulja ili svakodnevnih komada garderobe često nema potrebu za pranjem na visokim temperaturama. Upravo zbog toga stručnjaci sve češće preporučuju pranje na 30 stepeni, koje predstavlja odličan balans između čistoće i uštede energije.
Prema podacima koji su objavljeni u više tekstova o ovoj temi, pranje na 30 stepeni može trošiti čak oko 38 posto manje električne energije u odnosu na standardno pranje na 40 stepeni. Ta razlika možda djeluje mala kada se gleda jedno pranje, ali na mjesečnom ili godišnjem nivou može značajno povećati račune za struju.
Još zanimljivije je to što određeni programi pranja na 20 stepeni mogu dodatno smanjiti potrošnju energije. Takvi programi posebno su korisni za osjetljive materijale poput vune, svile ili nježnih tkanina koje se lako mogu oštetiti pri višim temperaturama. Osim što štede električnu energiju, niže temperature pomažu i da odjeća duže zadrži boju i kvalitet materijala.
Naravno, postoje situacije kada su više temperature ipak potrebne. Peškiri, posteljina ili veoma zaprljana odjeća često zahtijevaju pranje na 60 stepeni kako bi se postigao bolji higijenski efekat. Također, tvrdokorne fleke i masnoće ponekad nije moguće ukloniti bez toplije vode i jačeg programa pranja. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je najveća greška upravo to što ljudi biraju temperaturu po navici, a ne prema stvarnim potrebama odjeće koju peru.
Mnogi korisnici interneta priznali su da su godinama koristili iste programe pranja ne razmišljajući o tome koliko to utiče na račune za električnu energiju. Na forumima i društvenim mrežama često se mogu pronaći komentari ljudi koji pokušavaju smanjiti troškove u domaćinstvu upravo kroz racionalnije korištenje kućanskih aparata.
Osim potrošnje struje, previsoke temperature mogu negativno uticati i na samu garderobu. Često pranje na jačim programima može dovesti do bržeg trošenja vlakana, skupljanja odjeće ili blijedenja boja. Zbog toga mnogi proizvođači garderobe danas na etiketama jasno preporučuju niže temperature pranja kako bi se produžio vijek trajanja materijala.
Zanimljivo je da mnogi ljudi vjeruju kako viša temperatura automatski znači i veću čistoću, ali savremeni deterdženti danas imaju mnogo jače formule nego ranije. Upravo zbog toga odjeća može biti čista i svježa čak i pri nižim temperaturama, posebno kada nije riječ o veoma prljavim stvarima. Stručnjaci naglašavaju da pravilnim izborom temperature ne štedimo samo novac, nego i čuvamo odjeću i smanjujemo nepotrebno opterećenje na kućni budžet.
Na kraju, sve se svodi na jednostavnu promjenu navike. Umjesto automatskog biranja viših temperatura, dovoljno je obratiti pažnju na vrstu tkanine i stepen zaprljanosti. Tako se može postići isti efekat pranja, uz manju potrošnju energije i dugotrajniju garderobu.
