Hladna sezona pred nama: šta nas čeka ove zime?
Posljednjih godina svjedočimo promjenama u klimi – zime su sve blaže, ali s manje snijega. Ove godine, međutim, vremenske prognoze najavljuju potpuno drugačiji scenario: čeka nas zima kakvu nismo vidjeli više od dvije decenije.
Prema najnovijim meteorološkim prognozama, očekuje nas jedna od najhladnijih zima u posljednjih 20 godina. Iako je jesen tek počela, stručnjaci već upozoravaju na nadolazeće zahlađenje koje bi moglo trajati duže nego što smo navikli.
Jesen je, kažu meteorolozi, stigla u punom smislu te riječi – promjenjivo, vlažno i s mnogo oblaka. Ljubitelji toplijih dana i “Miholjskog ljeta” ove godine nisu imali mnogo razloga za radost. Sunčani dani postali su rijetkost, a temperature se kreću ispod prosjeka za ovo doba godine. Dok su prethodnih jeseni ljudi uživali u ugodnim popodnevima, sada su kiša i hladan vjetar postali svakodnevica.
Ipak, nada da će oktobar donijeti barem kratki period topline još nije potpuno ugašena. Meteorološki modeli pokazuju da bi topliji zrak s juga mogao privremeno podići temperature do 25 stepeni. Takvi toplotni valovi nisu neobični u ovom dijelu godine, ali traju kratko i brzo ustupaju mjesto hladnijim danima.
Poznati stručnjaci za vremenske prilike upozoravaju da se na ovakva kratka otopljenja ne treba previše oslanjati. Prema njihovim riječima, već do kraja oktobra slijedi novo zahlađenje praćeno kišom, a ponegdje i snijegom na višim planinskim predjelima. Na planinama bi se moglo pojaviti i prvo snježno bijelo jutro, što će posebno obradovati ljubitelje zimskih sportova.
Kako dani budu odmicali, jutra će postajati sve hladnija, s mogućnošću slabog mraza u nižim područjima. Takvi uslovi mogu predstavljati problem za poljoprivrednike koji nastoje zaštititi usjeve od ranih mrazeva. Iako se očekuje da će danju temperature blago porasti, noći će postati osjetno hladnije, što najavljuje početak pravog prelaska iz jeseni u zimu.
Stručnjaci ističu da se kratkotrajan porast temperature ne može nazvati pravim “Miholjskim ljetom”. Pravo Miholjsko ljeto podrazumijeva nekoliko uzastopnih dana s vedrim nebom, stabilnim tlakom i temperaturama iznad prosjeka – a to ove godine nije slučaj.
Prema dugoročnim analizama, zimski ciklusi ekstremne hladnoće ponavljaju se svakih dvadesetak godina. To znači da bi predstojeća zima mogla donijeti niže temperature nego što smo navikli, s mogućnošću dužih hladnih talasa. Takvi periodi mogu stvoriti ozbiljne izazove za energetski sistem, sa povećanom potrošnjom struje i grijanja, kao i za infrastrukturu koja nije prilagođena ekstremnoj hladnoći.
Dok se pripremamo za nadolazeću zimu, vrijedi pogledati i kako izgleda život u mjestima gdje hladnoća nije prolazni gost, već svakodnevna stvarnost. U nekim dijelovima svijeta, temperature ispod –50°C nisu izuzetak, nego pravilo.
Jedan od najpoznatijih takvih primjera je grad Jakutsk, smješten duboko u sjeveroistočnoj Rusiji. Ovaj grad s više od 300.000 stanovnika redovno doživljava temperature niže od –40°C. Jakutsk se smatra najhladnijim većim gradom na svijetu, a život u njemu zahtijeva nevjerovatnu prilagodljivost. Ljudi tamo koriste trostruka vrata kako bi spriječili prodor ledenog zraka, a automobili se često ne gase ni tokom noći da se motori ne bi zamrzli.
Još ekstremniji primjer je Ojmjakon, poznat kao “Pol hladnoće”. U tom selu zabilježena je najniža temperatura ikada izmjerena u nekom naseljenom mjestu na Zemlji – čak –71°C. Zime tamo traju osam mjeseci, a djeca u školu idu sve dok temperatura ne padne ispod –52°C. Tlo je trajno smrznuto, pa se cijevi i kablovi postavljaju iznad zemlje jer ih nije moguće ukopati.
U istom području nalazi se i Verhojansk, mjesto koje se takmiči za titulu najhladnijeg grada na planeti. Zimi tamo zna biti i –60°C, dok ljeti temperatura zna dostići i +30°C. Zbog toga Verhojansk ima najveći temperaturni raspon na svijetu – razliku od više od 90 stepeni između ljeta i zime.
Na drugoj strani planete, u sjevernim dijelovima Kanade, nalazi se Yellowknife, grad poznat po svojoj blistavoj polarnom svjetlosti. Temperature zimi često padaju do –40°C, ali prizor aurora borealis čini da mještani i turisti zaborave na hladnoću.
Još jedan fascinantan primjer je Utqiaġvik na krajnjem sjeveru Aljaske – mjesto gdje sunce ne izlazi skoro 65 dana tokom zime. Kada sve saberemo, jedno je jasno – iako nas ove godine čeka hladnija sezona, postoje dijelovi svijeta gdje bi naše zime izgledale kao proljeće. Zato meteorolozi savjetuju da se na vrijeme pripremimo, jer iako je priroda nepredvidiva, hladnoća uvijek dolazi – prije ili kasnije.
