- Reforma penzijskog sistema u Bosni i Hercegovini jedna je od tema koja se najčešće spominje kada se govori o socijalnoj pravdi i jednakosti. Mnogi građani smatraju da trenutni sistem nije pravedan jer ne nagrađuje dovoljno one koji su godinama pošteno radili i uplaćivali doprinose.
Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH najavilo je opsežne izmjene zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju s ciljem stvaranja pravednijeg i održivijeg sistema. Ove reforme, kako je najavljeno, trebale bi ispraviti nejednakosti koje su godinama postojale među radnicima s različitim radnim stažem i nivoima primanja. Glavni cilj je da se ubuduće penzije određuju u skladu s realnim doprinosima, a ne formalnim osnovicama koje su često bile minimalne.
Trenutni sistem bio je, po ocjeni stručnjaka, neodrživ i nepošten. Događalo se da radnici s višim platama i dugim radnim stažom dobiju gotovo jednake penzije kao i oni koji su tokom karijere uplaćivali minimalne doprinose. Takva praksa stvorila je nezadovoljstvo i osjećaj nepravde među građanima, naročito među onima koji su svoj radni vijek proveli uplaćujući značajne iznose u penzioni fond.
Jedan od najvećih problema bio je i slučaj radnika zaposlenih u međunarodnim organizacijama, koji su često uplaćivali doprinose na najnižu osnovicu. Nakon petnaestak godina rada, mnogi od njih ostvarivali su penzije od tek oko 200 maraka, koje je zatim fond morao dopunjavati do zakonom propisane minimalne penzije od 600 maraka.
Zbog toga su najavljene izmjene zakona osmišljene tako da razdvoje socijalnu komponentu od onog dijela koji zavisi od zarađenih prava. To znači da će ubuduće sistem jasnije razlikovati one koji su uplaćivali doprinose decenijama od onih koji su radili kraće ili na minimalnim osnovicama. Prema planovima, reforme bi trebale smanjiti potrebu za dodatnim budžetskim intervencijama i time stabilizovati penzioni fond.
Ove izmjene rezultat su zajedničkog rada više institucija i organizacija. U proces su uključeni Savez udruženja penzionera, Ministarstvo rada i socijalne politike te predstavnici boračkih organizacija. Takva saradnja, kako je istaknuto, ključna je kako bi se došlo do rješenja koja uzimaju u obzir potrebe svih kategorija građana.
Analize pokazuju da je važno podstaći ljude da rade što duže, jer se na taj način jača fond i smanjuje pritisak na javne finansije. S druge strane, reformisani sistem bi trebao pružiti sigurnost onima koji su, nakon dugogodišnjeg rada, zaslužili stabilnu i pravednu penziju.
Ipak, put do realizacije reformi neće biti jednostavan. Kritičari upozoravaju da bi moglo doći do otpora od strane pojedinaca koji su do sada uživali koristi postojećeg sistema. To se odnosi na one koji su koristili zakonske rupe i ostvarivali penzije nesrazmjerne svojim stvarnim doprinosima. Postoji i bojazan da će politički interesi i predizborna obećanja usporiti ili čak odgoditi sprovođenje najavljenih promjena.
Da bi se izbjegla zabuna i otpor javnosti, stručnjaci ističu važnost transparentne komunikacije s građanima. Vlada i nadležne institucije moraju jasno objasniti šta se mijenja, kako reforme utiču na postojeće i buduće penzionere, te koje koristi građani mogu očekivati. Samo otvorenim dijalogom moguće je steći povjerenje i podršku javnosti.
Ako reforme budu sprovedene prema planu, očekuje se da će one donijeti dugoročne koristi – stabilniji fond, pravednije isplate i veće povjerenje u institucije. Novi sistem bi trebao omogućiti da svaka osoba prima penziju proporcionalnu svom doprinosu, čime bi se ispravila nepravda koja je godinama narušavala povjerenje građana u državni sistem.
Ove promjene također imaju potencijal da posluže kao primjer i za druge oblasti socijalne politike. Cilj nije samo reforma penzionog fonda, već izgradnja društva u kojem se rad, odgovornost i poštenje zaista cijene. Nove mjere bi, uz pravilnu primjenu i nadzor, mogle konačno donijeti sistem koji ne favorizuje privilegovane, već poštuje rad i trud svakog pojedinca.
