Mnogi ljudi se u jednom trenutku uplaše kada osjete da im srce preskoči ili počne lupati jače nego inače. Takvi trenuci znaju biti neugodni i zbunjujući, posebno ako se pojave iznenada i bez jasnog razloga.
Problemi sa radom srca često se prvi put javljaju kroz suptilne, ali vrlo upečatljive simptome. Osjećaj preskakanja otkucaja, ubrzan rad srca ili kratkotrajna vrtoglavica mogu izazvati strah, iako ne moraju uvijek značiti ozbiljnu bolest. Srce je izuzetno osjetljiv organ koji reaguje na fizičke, emocionalne i hormonske promjene u organizmu, pa je važno razumjeti šta nam ti signali poručuju.
U normalnim okolnostima, srce radi u ujednačenom ritmu i bez ikakve svjesne percepcije. Većina ljudi tokom dana uopće ne razmišlja o njegovom radu. Tek kada se ritam poremeti, srce postaje „glasno“ i skreće pažnju na sebe. Upravo tada nastaje zabrinutost i pitanje – da li je to bezazleno ili znak ozbiljnijeg problema?
Jedan od najčešćih simptoma koji uznemirava ljude jeste osjećaj preskakanja ili nepravilnog rada srca. Taj osjećaj može trajati nekoliko sekundi, ali se često doživljava vrlo intenzivno. Uzroci mogu biti stres, umor, neredovna ishrana, dehidracija ili hormonske promjene. U takvim situacijama srce reaguje na trenutno stanje organizma, što ne mora biti opasno, ali ne treba ni potpuno ignorisati.
Ponekad se javlja i osjećaj titranja u grudima, snažnog lupanja ili čak kratkotrajne slabosti. Ako pritom krvni pritisak ostaje stabilan, to često ukazuje na prolazni poremećaj ritma. Takvi poremećaji najčešće prolaze sami od sebe, ali su znak da tijelu treba više pažnje i odmora. Ipak, važno je pratiti učestalost i trajanje simptoma.
Jedna od velikih grešaka u takvim trenucima je panika. Kada se osoba uplaši, tijelo luči dodatne hormone stresa koji mogu još više ubrzati rad srca. Strah i napetost mogu pogoršati simptome koji su u početku bili blagi.
Duboko i sporo disanje može imati snažan umirujući efekat. Zadržavanje daha, naprotiv, može dodatno opteretiti srce. Kontrolisano disanje često pomaže da se ubrzan ritam postepeno vrati u normalu. Ako se osoba osjeća nesigurno ili simptomi ne prolaze, važno je da okolina reaguje i potraži stručnu pomoć.
Posebnu pažnju zaslužuje ubrzan rad srca koji nije vezan za fizički napor. Ubrzani ritam može biti znak da otkucaji nisu pravilno usklađeni. Kada srce ne pumpa krv efikasno, mozak i ostali organi mogu ostati bez dovoljno kisika. Tada se javljaju simptomi poput malaksalosti, umora, zamagljenog vida ili nesvjestice.
Uzroci ubrzanog rada srca mogu biti brojni. Osim emocionalnog stresa, na srčani ritam mogu uticati i promjene u radu štitne žlijezde, manjak određenih nutrijenata u krvi ili opće infekcije. U nekim slučajevima, ubrzan rad srca nije bolest, već reakcija organizma na privremeno stanje. Ipak, učestale epizode zahtijevaju dodatnu pažnju.
Kada srce na kratko prestane da pumpa krv kako treba, dolazi do smanjenog dotoka kisika u mozak. To se može manifestovati kao iznenadni gubitak svijesti. Iako takva nesvjestica često traje samo nekoliko sekundi, ona je jasan znak da nešto nije u ravnoteži. Ako se takve situacije ponavljaju, rizik po zdravlje značajno raste.
Osim samog ritma srca, važnu ulogu ima i stanje krvnih sudova. Suženje arterija i slabija cirkulacija dodatno opterećuju srce. Problemi sa protokom krvi mogu dugoročno dovesti do ozbiljnih komplikacija ako se ne prepoznaju na vrijeme. Zato se simptomi nikada ne bi trebali posmatrati izolovano.
Važno je naglasiti da nisu svi simptomi znak teškog oboljenja. Srce reaguje na promjene u tijelu brže nego većina drugih organa. Ponekad nam upravo tim reakcijama poručuje da usporimo, promijenimo navike ili se više odmaramo. Pravovremeno obraćanje stručnjaku može spriječiti razvoj ozbiljnijih problema. Srce ne daje uvijek drugu priliku za upozorenje. Brza reakcija, praćenje simptoma i odgovoran odnos prema vlastitom zdravlju ključ su dugoročnog očuvanja srčane funkcije.
