U gotovo svakom domaćinstvu nalazi se lijek koji se koristi za glavobolju, zubobolju, bolove u mišićima ili povišenu temperaturu. Iako je njegova upotreba rasprostranjena i često se smatra bezazlenom, stručnjaci upozoravaju da prečesto ili nepravilno uzimanje može imati ozbiljne posljedice po zdravlje. Brzo djelovanje i lako dostupnost učinili su ovaj lijek dijelom svakodnevice, ali upravo tu leži najveća opasnost – osjećaj lažne sigurnosti.
Ovaj lijek pripada grupi nesteroidnih preparata protiv upale, čija je osnovna uloga smanjenje bola, otoka i povišene temperature. Djeluje tako što blokira tvari u tijelu odgovorne za bol i upalne procese. Međutim, isti mehanizam koji donosi olakšanje može dugoročno opteretiti važne organe.
Jedan od najvećih rizika odnosi se na srce i krvne sudove. Dugotrajna ili česta upotreba može povećati vjerovatnoću srčanog i moždanog udara. Posebno su ugrožene osobe koje već imaju probleme sa srcem ili cirkulacijom, ali i oni koji lijek uzimaju bez kontrole, misleći da je bezopasan. Upravo zbog toga se savjetuje korištenje najmanje moguće doze u najkraćem vremenskom periodu.
Manje poznata, ali vrlo česta nuspojava je takozvana povratna glavobolja. U ovom slučaju, lijek koji se koristi protiv bola postaje uzrok novog, često jačeg bola. Tijelo se navikava na njegovo djelovanje, a prestanak uzimanja izaziva neugodne simptome. Ovo je jasan signal da se lijek koristi prečesto i bez stručnog savjeta.
Utjecaj na krvni pritisak još je jedna opasnost koju mnogi zanemaruju. Povišen pritisak često nema jasne simptome, ali dugoročno može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Osobe koje već imaju problema s pritiskom trebaju biti posebno oprezne, jer redovna upotreba može dodatno pogoršati stanje, a da to u početku i ne primijete.
Poseban rizik predstavlja kombinovanje ovog lijeka s drugim lijekovima ili dodacima prehrani. Neke kombinacije mogu pojačati djelovanje i izazvati oštećenja, dok druge mogu smanjiti učinak terapije. Samoinicijativno miješanje lijekova često vodi nepredvidivim posljedicama.
Zadržavanje tekućine u tijelu i oticanje, posebno u predjelu nogu, također su moguće nuspojave. Iako u većini slučajeva nisu opasne, mogu ukazivati na to da organizam ne reaguje dobro. Ako oticanje potraje i nakon prestanka uzimanja, potrebno je potražiti ljekarsku pomoć.
Probavni sistem često prvi trpi posljedice. Dugotrajna upotreba može izazvati iritaciju želuca, upale, pa čak i ozbiljna oštećenja sluznice. Osobe sa osjetljivim želucem ili ranijim problemima s probavom posebno su izložene riziku. U težim slučajevima mogu se razviti čirevi ili krvarenja koja zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju.
Ni bubrezi nisu pošteđeni. Prekomjerne količine ili dugotrajna upotreba mogu oštetiti njihovu funkciju, ponekad i trajno. Simptomi poput smanjenog mokrenja, neobjašnjivog umora ili oticanja tijela znak su za uzbunu. Oštećenja bubrega često se razvijaju tiho, bez jasnih upozorenja.
Jetra, kao centralni organ za preradu lijekova, također može biti ugrožena. Dugotrajno opterećenje može dovesti do oštećenja jetrenih stanica i ozbiljnih zdravstvenih problema. Osobe koje već imaju problema s jetrom trebaju izbjegavati čestu upotrebu ovakvih lijekova.
Još jedan važan rizik je povećana sklonost krvarenju. Lijek utiče na ćelije zadužene za zgrušavanje krvi, što može povećati opasnost od unutrašnjih krvarenja. Posebno su ugroženi oni koji već koriste terapije za razrjeđivanje krvi ili imaju poremećaje zgrušavanja.Problem nastaje onda kada postane navika, a ne izuzetak.
