Mnogo ljudi vjeruje da srce najviše ugrožavaju samo masne ili slane namirnice, ali istina je mnogo složenija. Pravilna ishrana i pažljiv odabir hrane mogu napraviti ogromnu razliku u očuvanju zdravlja srca.
Pravilna ishrana i umjerenost ključni su faktori za zdravlje srca, upozorava doktorica Snežana Bašić. Iako mnoge namirnice i pića izgledaju bezopasno, neke od njih zapravo mogu ugroziti srčani mišić. Doktorica naglašava da svjesno biranje hrane i izbjegavanje industrijski prerađenih proizvoda može značajno doprineti očuvanju zdravlja organizma.
Crveno meso često je pogrešno optuživano kao štetno, ali problem nije u samom mesu, već u načinu njegove obrade i dodacima koji se u njemu nalaze. Meso bez aditiva i pravilno pripremljeno, kuhano na nižim temperaturama, može biti sasvim zdravo. Važno je da meso dolazi iz pouzdanih izvora, baš kao i povrće koje jedemo, a umjerenost u ishrani ostaje ključna.
Piletina također zaslužuje pažnju, posebno zbog genetski modificiranih sorti koje se često uzgajaju s nesrazmjerno velikim grudima. Takva hrana može izazvati hormonalne disbalanse i upalne procese u krvnim sudovima, što dodatno opterećuje srce. Iako mnoge zemlje zabranjuju ovakve proizvode, oni se još uvijek mogu naći na tržištu, što predstavlja rizik za zdravlje.
Što se tiče pića, gazirana pića, pa čak i gazirana voda, štetna su za srce. Ugljen dioksid u tim napicima povećava kiselost u organizmu, što negativno utiče na krvne sudove i srčani mišić. Prekomjerna konzumacija može smanjiti koncentraciju kisika u krvi i time povećati rizik od ozbiljnih bolesti. Alkohol, s druge strane, u malim količinama može imati blagotvoran učinak, ali prekomjerna konzumacija postaje toksična za srce.
Prirodni koenzim Q10 može značajno podržati zdravlje srca, jer poboljšava opskrbu kisikom srčanog mišića. Uz pravilnu ishranu, odgovarajući suplementi dodatno jačaju srce i poboljšavaju njegovu funkciju.
Mediteranska dijeta pokazala se izuzetno korisnom za zdravlje srca. Bogata voćem, povrćem, maslinovim uljem, orašastim plodovima, ribom i cjelovitim žitaricama, ona smanjuje rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Maslinovo ulje s mononezasićenim mastima pomaže u snižavanju lošeg kolesterola, dok riba bogata omega-3 masnim kiselinama smanjuje upalu. Voće i povrće prepuni antioksidanasa dodatno pomažu u smanjenju upala i regulaciji krvnog pritiska.
Fizička aktivnost neizostavan je dio zdravog srca. Preporučuje se barem 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti ili 75 minuta intenzivnog vježbanja nedeljno. Hodanje, trčanje, plivanje i biciklizam poboljšavaju cirkulaciju, dok vježbe snage pomažu u očuvanju mišićne mase.
Stres je također značajan faktor. Kronični stres povećava rizik od srčanih bolesti, pa su tehnike opuštanja poput meditacije, joge i dubokog disanja vrlo korisne. Socijalna podrška i bliski odnosi s prijateljima i porodicom također smanjuju stres i pružaju emocionalnu ravnotežu.
Na kraju, redovni medicinski pregledi i kontrola krvnog pritiska ključni su za prevenciju srčanih bolesti. Prevencija je najbolji lijek, a kombinacija pravilne ishrane, fizičke aktivnosti, upravljanja stresom i dodataka prehrani može značajno poboljšati kvalitet života i smanjiti rizik od srčanih problema.
