Dok spavamo, u tijelu se odvijaju brojni složeni i izuzetno važni procesi. San je temelj fizičkog oporavka, mentalne stabilnosti i emocionalne ravnoteže. Tokom noći mišići se opuštaju, srce i disanje ulaze u mirniji ritam, a mozak obrađuje informacije prikupljene tokom dana. Upravo tada jača imunosni sistem, obnavljaju se ćelije i učvršćuju sjećanja. Zato se kvalitetan san smatra jednim od ključnih stubova zdravlja.
Ipak, mnogi ljudi imaju zajednički problem – buđenje usred noći. Nekima se to dešava povremeno, dok se drugi bude gotovo svake noći u isto vrijeme. Posebnu pažnju privlači buđenje između 3 i 5 sati ujutro, jer stručnjaci ističu da taj period nije slučajan i da može nositi važne poruke iz tijela.
Kada se osoba stalno budi u isto vrijeme, to može ukazivati na unutrašnje disbalanse. Prema savremenim istraživanjima, ali i tradicionalnim medicinskim pristupima, tijelo tokom sna prati precizne biološke cikluse. Naš unutrašnji sat funkcioniše i dok spavamo, prelazeći iz jedne faze u drugu u tačno određenim intervalima.
Period između 3 i 5 ujutro često se povezuje s funkcijom disajnog sistema. U tom vremenu tijelo posebnu pažnju posvećuje plućima, njihovom snabdijevanju energijom i pripremi za dan koji slijedi. Ako se u tom periodu često budimo, moguće je da tijelo pokušava signalizirati da nešto nije u ravnoteži.
Oko 3 sata ujutro organizam obično ulazi u dublju fazu sna u kojoj je mozak izuzetno aktivan. To je trenutak kada se obrađuju emocije, potisnuta osjećanja i sjećanja. Naglo buđenje u tom trenutku može biti povezano sa stresom, brigama ili unutrašnjom napetošću koju nosimo tokom dana.
Osim emocionalnih faktora, uzrok može biti i fizičke prirode. Hormonska neravnoteža, preopterećenje organizma ili pojačan rad živčanog sistema mogu poremetiti san. Također, u tom periodu noći tijelo intenzivno radi na čišćenju i izbacivanju štetnih tvari. Ako su ti procesi otežani, san može biti prekinut kao svojevrsno upozorenje.
Važno je naglasiti da jedno ili dva buđenja nisu razlog za paniku. Međutim, ako se buđenje između 3 i 5 ujutro ponavlja iz noći u noć, tijelo traži pažnju. To može biti znak da živimo prebrzo, da smo pod stalnim pritiskom ili da zanemarujemo vlastite potrebe za odmorom i opuštanjem.
Dobra vijest je da postoje jednostavni koraci koji mogu pomoći u rješavanju ovog problema. Tehnike disanja i opuštanja prije spavanja pokazale su se izuzetno korisnima. Duboko, sporo disanje smiruje živčani sistem i šalje tijelu signal da je sigurno i spremno za odmor. Čak i nekoliko minuta svjesnog disanja može napraviti veliku razliku.
Također se preporučuje da tijelo tokom noći bude na toplom. Posebno je važno zaštititi područje prsa i vrata, jer se na taj način olakšava prirodna funkcija disajnog sistema. Toplina pomaže tijelu da se opusti i lakše održi neprekinut san.
Boravak na dnevnom svjetlu, naročito ujutro, igra ključnu ulogu u regulaciji biološkog ritma. Prirodna svjetlost pomaže organizmu da razlikuje dan od noći i pravilno luči hormone sna i budnosti. Redovno izlaganje dnevnom svjetlu može značajno poboljšati kvalitet sna.
Fizička aktivnost je još jedan važan faktor. Umjereno vježbanje tokom dana pomaže u smanjenju stresa i napetosti, ali je važno izbjegavati intenzivne treninge kasno navečer. Isto važi i za kofein, alkohol i teške obroke – ono što unosimo u tijelo u večernjim satima direktno utiče na to kako ćemo spavati.
