U današnjem članku govorimo o tome kako industrijska ishrana i jedan “bijeli otrov” postaju ozbiljna prijetnja zdravlju čovjeka, te zašto margarin, koji se često smatra bezopasnim, zapravo spada među najštetnije namirnice savremenog doba.
Savremeni način života donio je ogroman broj olakšica, ali i ozbiljne rizike po zdravlje. Hrana koju jedemo više nije ono što je nekada bila. Većina namirnica je procesuirana, puna aditiva, vještačkih boja, konzervansa i pojačivača ukusa. I dok su bijeli šećer i so odavno poznati kao “tihi otrovi”, sve više stručnjaka upozorava da postoji još jedan – margarin.
Industrijska hrana, nastala kao rješenje za ubrzani ritam života, preplavila je tržište. Ljudi sve češće biraju gotova jela, instant supe i prerađene proizvode, jer nude brzinu i praktičnost. Ali iza te brzine kriju se opasne posljedice – gojaznost, poremećaji hormona, dijabetes i bolesti srca.
Većina proizvoda koji se nalaze na policama marketa daleko su od prirodnog. Puni su sastojaka koje tijelo ne može da prepozna ni obradi, a njihova dugotrajna upotreba dovodi do hroničnih upala i slabljenja imuniteta.
Jedan od najozloglašenijih primjera industrijske hrane je upravo margarin – proizvod koji se desetljećima predstavljao kao „zdravija zamjena za maslac“. Međutim, iza te reklame krije se potpuno drugačija istina.
Margarin se ne dobija iz prirodnih izvora, već je industrijski proizvod. Nastaje procesom hidrogenizacije, u kojem se biljna ulja pod visokim temperaturama i pritiskom pretvaraju u čvrstu masu. U tom procesu nastaju trans masne kiseline, hemijski spojevi koje priroda ne poznaje, a ljudski organizam teško razgrađuje.
Brojna istraživanja pokazala su da trans masti povećavaju nivo „lošeg“ holesterola (LDL), dok istovremeno smanjuju „dobar“ holesterol (HDL). Rezultat je veći rizik od začepljenja krvnih sudova, srčanog i moždanog udara.
Osim toga, margarin izaziva upale u organizmu i utiče na hormonsku ravnotežu. Kada se ove neprirodne masnoće ugrade u ćelijske membrane, one gube elastičnost i sposobnost da pravilno funkcionišu. To može dovesti do problema s hormonima, neplodnosti, depresije i hroničnog umora.
Još veći problem je što se margarin ne nalazi samo u kutiji na stolu – on je skriven u desetinama proizvoda koje svakodnevno jedemo. Od hljeba i peciva, preko keksa i čokoladnih krema, pa sve do kroasana i gotovih jela, margarin je postao sastavni dio industrijske hrane.
Većina ljudi unosi trans masti svakodnevno, a da toga uopće nije svjesna. Pekare ga koriste jer je jeftiniji i trajniji od maslaca, dok proizvođači slatkiša njime postižu „mekšu“ teksturu proizvoda. Međutim, cijenu te praktičnosti plaća zdravlje.
Stručnjaci ističu da redovna konzumacija margarina vodi ka gojaznosti, dijabetesu tipa 2, poremećajima metabolizma i smanjenju imuniteta. Dugoročno, to može rezultirati ozbiljnim kardiovaskularnim oboljenjima, pa čak i razvojem određenih oblika raka.
Djeca su posebno osjetljiva na ove sastojke. Njihov mozak i nervni sistem zahtijevaju prirodne masti za pravilan razvoj. Kada se prehrana zasniva na prerađenim namirnicama, to može negativno uticati na koncentraciju, pamćenje i ponašanje. Upravo zato, nutricionisti upozoravaju roditelje da izbjegavaju proizvode s margarinom, čak i u tragovima.Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) već godinama upozorava da unos trans masti ne bi smio prelaziti 1% ukupnog dnevnog unosa kalorija. Neke zemlje, poput Danske i Norveške, gotovo su potpuno zabranile industrijske trans masti. Ipak, u mnogim zemljama regije one se i dalje koriste bez ograničenja.
Zanimljivo je da se margarin i dalje reklamira kao „zdrav“ jer ne sadrži holesterol. Ali ono što reklame ne govore jeste da maslac, iako ima holesterol, sadrži prirodne vitamine A, D, E i K, dok margarin ne sadrži ništa osim hemijski stvorenih spojeva i vještačkih boja.Dakle, maslac u umjerenim količinama organizam može iskoristiti, dok margarin tijelo ne prepoznaje kao prirodnu hranu.
Zdraviji izbori postoje. Nutricionisti preporučuju hladno cijeđena ulja poput maslinovog, lanenog ili kokosovog, kao i avokado, orašaste plodove i prirodno maslo. Ove namirnice ne samo da su ukusne, već obiluju antioksidansima i vitaminima koji štite ćelije od starenja.Ako želimo dugoročno sačuvati zdravlje srca, krvnih sudova, hormona i nervnog sistema, vrijeme je da margarin potpuno izbacimo iz ishrane. Umjesto industrijskih masnoća, birajmo prirodne izvore energije koje tijelo prepoznaje i voli.
