Oglasi - Advertisement

  • Pomjeranje kazaljki unazad se ponovo približava, i mnogi se pitaju kad tačno nastupa zimsko računanje vremena. Iako je vrijeme još uvijek blago, promjena se bliži – a s njom dolaze i tamnija jutra, kraći dani i novi ritam svakodnevice.

Ove godine zimsko računanje vremena počinje u noći između 25. i 26. oktobra, kada se sat vraća jedan sat unazad. Tačno u 3 sata ujutro, vrijeme se vraća na 2 sata, što praktično znači dodatnih 60 minuta sna – barem u teoriji. Ova promjena označava prelazak iz ljetnog režima u zimski, koji će trajati sve do proljeća sljedeće godine.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Zanimljivo je da se ove godine prelazak na zimsko vrijeme događa nešto ranije nego prethodnih godina. Iako se dan promjene čini nasumičnim, on zapravo uvijek pada na posljednju nedjelju u oktobru. To znači da datumi variraju, ali je princip isti – kraj desetog mjeseca donosi novi režim u satnici.

Primjeri iz prethodnih godina potvrđuju ovu pravilnost – prošle godine promjena je nastupila 27. oktobra, godinu ranije 29. oktobra, a 2021. čak 31. oktobra. Ove godine, kako kalendar pokazuje, posljednja nedjelja pada na 26., što znači da će satovi biti pomjereni u noći između subote i nedjelje – standardna praksa kako bi se ometanja svakodnevnog života svela na minimum.

Pomjeranje sata, iako tehnički jednostavno, ima niz psiholoških i bioloških posljedica. Ljudi često ne osjećaju odmah uticaj promjene, ali stručnjaci već godinama upozoravaju da i jedan sat može uticati na bioritam.

Dok će mnogi uživati u „dužem“ vikendu i dodatnom satu odmora, realnost je da zimski režim nosi i tamnija jutra i brže zalaske sunca. To može uticati na produktivnost, motivaciju i opće psihičko stanje, posebno kod osoba koje su sklone sezonskim promjenama raspoloženja.

Zimsko računanje vremena ujedno nas podsjeća da su dani ljeta iza nas. Iako su temperature još relativno ugodne, priroda već daje znakove da se približavamo najhladnijem dijelu godine. Dani postaju sve kraći, a mrak sve ranije „pada“ – što je znak da treba prilagoditi i navike, ali i dnevni raspored.

Zanimljivo je da se širom svijeta još uvijek vodi rasprava o ukidanju sezonskog pomjeranja vremena. Brojne zemlje već su odustale od ove prakse, dok se druge još premišljaju. Jedan od glavnih argumenata za ukidanje jeste sve manja ekonomska korist i sve veći negativni uticaj na zdravlje ljudi.

Uprkos tim debatama, kod nas se za sada praksa nastavlja. Promjena režima ostaje zvanična i zakonom propisana, pa će se građani ponovo prilagođavati novom ritmu – kako bi posao, škola i svakodnevne obaveze mogle neometano funkcionisati.

Iako se mnogima čini da je jedan sat zanemariv, realnost pokazuje da čak i mala prilagođavanja mogu izazvati niz promjena u načinu na koji funkcionišemo. Zato nije loše već sada početi postepeno mijenjati rutinu – ranije lijeganje, prilagođavanje jutarnjih navika, i više pažnje prema sebi.

Zimsko računanje vremena možda ne donosi spektakularne promjene, ali jeste važan trenutak u kalendaru koji označava prijelaz iz jedne životne dinamike u drugu. Bilo da vas raduje dodatni sat sna, ili vam se ne dopada mrak u 17 sati – vrijedi ga dočekati pripremljeno.