- Mnogi od nas zaborave provjeriti važne parametre zdravlja sve dok ne bude kasno. Jedan od tih tihih, ali opasnih pokazatelja često ne daje simptome, ali može ostaviti ozbiljne posljedice.
U današnjem svijetu, gdje su stres, nepravilna ishrana i ubrzan tempo života svakodnevnica, čini se da malo ko stigne razmišljati o prevenciji. Međutim, prema riječima stručnjaka, pravovremeno provjeravanje vrijednosti masnoća u krvi može biti presudno za dug i zdrav život.
Jedan od vodećih stručnjaka iz oblasti kardiologije, profesor dr Petar Otašević, naglašava da se mnoge ozbiljne bolesti mogu spriječiti jednostavnom analizom krvi.“Vrijednosti mogu biti povišene još od djetinjstva, ali većina ljudi to ne zna jer se ništa ne osjeća. Zato je važno da svaka osoba do svoje 40. godine barem jednom uradi kompletan pregled masnoća u krvi,” ističe dr Otašević.
On objašnjava da ukupna vrijednost nije jedini pokazatelj stanja – važna je i ravnoteža između “dobrih” i “loših” masnoća. “Što su vrijednosti ‘dobrog’ dijela masnoća veće, to je rizik manji, i obrnuto,” navodi on.
U slučaju da se ove vrijednosti ignorišu, može doći do postepenog nakupljanja naslaga u zidovima krvnih sudova. Ove naslage se ne vide niti osjećaju sve dok ne dođu do opasne tačke – a tada može biti kasno.
“Do 70% suženja krvnih sudova, ljudi nemaju nikakve simptome. Krv i dalje protiče i ne osjećamo ništa neuobičajeno,” pojašnjava doktor. Međutim, kada suženje pređe tu granicu, dolazi do poteškoća – posebno tokom fizičke aktivnosti, kao što su brzo hodanje, penjanje stepenicama ili trčanje.
“Najčešći simptom tada je bol u grudima, ali ono što je najopasnije jeste da se ozbiljne komplikacije mogu desiti i kada su naslage mnogo manje,” upozorava Otašević. To se dešava jer naslage mogu “puknuti”, čime se naglo blokira protok krvi prema vitalnim organima, što vodi do iznenadnih i teških posljedica.
Još jedan važan faktor koji se često zanemaruje jeste naslijeđena sklonost ka poremećajima u razmjeni masnoća. “Nasljeđujemo sklonost ka problematičnom metabolizmu, ali i način života, prehrambene navike i nivo fizičke aktivnosti,” kaže dr Otašević.
Pored genetike, tu su i brojni drugi faktori rizika: narušena ravnoteža šećera u krvi, povišen pritisak, upotreba duhanskih proizvoda, ali i neaktivan život i loša ishrana.
“Jedini način da spriječimo posljedice jeste da djelujemo na vrijeme. Zato apelujem – nemojte čekati da se pojave simptomi. Do četrdesete godine obavezno uradite barem jednu analizu, a nakon toga to treba postati godišnja rutina,” ističe dr Otašević.
Osim analize masnoća, važno je povremeno kontrolirati i druge ključne parametre zdravlja: izmjeriti krvni pritisak, uraditi EKG, pratiti nivo šećera. Sve to zajedno može pomoći u ranom otkrivanju potencijalnih rizika i omogućiti pravovremenu reakciju.
Ono što zabrinjava jeste činjenica da se mnogi ljudi prvi put susretnu s problemom tek kada se dogodi ozbiljan zdravstveni incident. Tada više nije riječ o prevenciji, već o posljedici, a put do oporavka može biti dug i težak.
Stručnjak poručuje da nije poenta u tome da živimo u strahu, već da naučimo slušati svoje tijelo i voditi računa o njemu. Male promjene u načinu života – poput redovne fizičke aktivnosti, umjerene i uravnotežene ishrane, te povremenih kontrola – mogu napraviti ogromnu razliku.
