- Mnogi ljudi žive godinama bez svijesti o tome da u njihovom tijelu raste bolest koja ne daje gotovo nikakve simptome. Kada se napokon otkrije, često je već u odmakloj fazi i teško ju je zaustaviti — upravo takav je rak jednjaka, jedno od najpodmuklijih oboljenja savremenog doba.
Ova ozbiljna bolest razvija se u organu koji svakodnevno koristimo, a o kojem rijetko razmišljamo – jednjaku. Riječ je o kanalu koji povezuje usta i želudac i omogućava prolazak hrane i tečnosti. Iako se ne ubraja među najčešće vrste karcinoma, rak jednjaka ima visoku stopu smrtnosti upravo zato što se obično otkriva prekasno. Kada se pojave prvi vidljivi simptomi, bolest je često već značajno napredovala.
Vrste i uzroci bolesti
Rak jednjaka nastaje kada se zdrave ćelije u unutrašnjem sloju jednjaka počnu nekontrolisano razmnožavati i stvarati tumor. Postoje dva glavna tipa ove bolesti – skvamozni karcinom jednjaka i adenokarcinom jednjaka. Prvi se javlja u ćelijama koje oblažu unutrašnjost jednjaka i češće pogađa njegov gornji ili srednji dio. Najveći problem kod raka jednjaka je što dugo ne pokazuje jasne znakove, pa mnogi pacijenti žive bez svijesti da se u njihovom tijelu dešavaju ozbiljne promjene. Tek kad tumor počne ometati prolazak hrane, pojavljuju se prvi simptomi koji ne smiju biti ignorisani.
Rani znakovi koje ne treba zanemariti
Jedan od prvih simptoma koji se javlja jeste otežano gutanje hrane, poznato kao disfagija. Osobe koje to iskuse često misle da je riječ o običnim probavnim smetnjama, no u stvarnosti to može biti znak da se tumor već razvio do nivoa kada blokira prolazak zalogaja.
Pored toga, prisutni mogu biti i sljedeći simptomi:
-
hronična gorušica i osjećaj pečenja iza grudne kosti,
-
promuklost i čest kašalj,
-
gubitak apetita i nenamjerno mršavljenje,
-
bol u grudima ili grlu prilikom gutanja,
-
iscrpljenost i manjak energije,
-
u težim slučajevima i iskašljavanje tragova krvi.
Ukoliko ovi simptomi traju duže od nekoliko sedmica, ne treba ih ignorisati – potrebno je obratiti se ljekaru. Rana reakcija može biti presudna za dalji tok bolesti.
Dijagnoza i važnost ranog otkrivanja
Najpouzdaniji način za postavljanje dijagnoze jeste endoskopija gornjeg dijela probavnog trakta, kojom se omogućava direktan pregled unutrašnjosti jednjaka. Tokom pregleda, ljekar može uzeti i uzorak tkiva (biopsiju) radi laboratorijske analize.
U daljem procesu često se koriste i CT skener, magnetna rezonanca (MR) te ultrazvučni endoskopski pregled, kako bi se precizno utvrdila veličina i proširenost tumora.
Što se bolest ranije otkrije, to su šanse za uspješno liječenje veće. U ranoj fazi moguće je primijeniti tretmane koji daju dobre rezultate, dok su kasnije opcije često ograničene.
Ko je u najvećem riziku?
Postoji niz faktora koji mogu povećati vjerovatnoću razvoja raka jednjaka. Među njima su dugotrajni refluks kiseline, pušenje, pretjerana konzumacija alkohola, gojaznost, ali i nezdrava prehrana siromašna vlaknima, voćem i povrćem. Povećan rizik imaju i osobe s genetskom predispozicijom ili s već postojećim stanjima kao što je Baretov jednjak.
Stariji od 50 godina trebali bi redovno kontrolisati svoje zdravlje i, ako spadaju u rizične grupe, obavljati preventivne preglede.
Prevencija i zaštita
Iako se rak jednjaka ne može uvijek spriječiti, mnogo toga se može učiniti da se rizik značajno smanji. Ljekari savjetuju:
-
prestanak pušenja i ograničavanje alkohola,
-
održavanje zdrave tjelesne težine,
-
konzumaciju svježeg voća, povrća i namirnica bogatih vlaknima,
-
liječenje refluksa kiseline,
-
izbjegavanje konzumiranja pretjerano vrućih napitaka ili jela.
Male promjene u svakodnevnim navikama mogu dugoročno spasiti život. Posebno se preporučuje da svi koji imaju problema s refluksom redovno idu na kontrole i ne odgađaju liječenje.Rak jednjaka je bolest koja se razvija tiho, ali napreduje brzo i nemilosrdno.
