Mnogi ljudi se nakon obroka osjećaju teško, napuhano ili bezvoljno, iako su pojeli nešto što vole. Upravo tada počinju da razmišljaju da li im određene namirnice zapravo ne prijaju onoliko koliko su mislili.U svakodnevnoj ishrani postoje namirnice koje su omiljene širom svijeta, ali istovremeno mogu stvarati probleme određenom broju ljudi. Jedna od njih je vrlo rasprostranjena i često prisutna na trpezama, ali njen uticaj na tijelo nije uvijek isti kod svih.
Osjećaj nelagode u stomaku, pritiska ili pretjerane sitosti nakon jela nije rijetka pojava. Ovi simptomi mogu uticati na koncentraciju, raspoloženje i ukupnu kvalitetu dana, posebno kada se ponavljaju iznova. Često se dešava da ljudi ne povežu ove tegobe s hranom koju redovno konzumiraju, jer su navikli na njen okus i prisutnost u obrocima.
Posebnu pažnju privlači jedna namirnica koja se koristi gotovo svakodnevno u mnogim kuhinjama. Ona je poznata po tome što obogaćuje jela i daje im puninu okusa. Ipak, njen sastav može biti izazov za probavni sistem, naročito kod osoba koje imaju osjetljivija crijeva. Određene vrste vlakana koje sadrži mogu biti teško razgradive, što dovodi do fermentacije u probavnom traktu.
Tokom tog procesa nastaju plinovi, a rezultat je nadutost, osjećaj zatezanja i nelagode. Kod ljudi sa osjetljivom probavom, ovi simptomi mogu biti izraženiji i dugotrajniji, što dodatno otežava svakodnevno funkcionisanje.
Sličan efekat mogu imati i druge vrste povrća koje su inače poznate po svojim nutritivnim vrijednostima. Njihov sastav uključuje složene ugljikohidrate koje tijelo ne razgrađuje lako. Kada takve tvari dospiju u debelo crijevo, dolazi do fermentacije i stvaranja plinova, što opet vodi ka nadutosti i nelagodi. To znači da problem nije vezan samo za jednu namirnicu, već za način na koji ih organizam obrađuje.
Dobra vijest je da način pripreme hrane može igrati veliku ulogu u smanjenju ovih tegoba. Kuhanje, dinstanje ili pečenje povrća može razgraditi složene strukture i učiniti ih lakšim za probavu. Toplinska obrada često smanjuje rizik od nadutosti, pa mnogi primijete da im kuhana verzija iste namirnice znatno više odgovara nego sirova.
Fermentirani oblici povrća također se često navode kao blaža opcija. Tokom procesa fermentacije dolazi do prirodne razgradnje problematičnih tvari. Zahvaljujući tome, ovakva hrana može biti lakša za stomak i pogodnija za osjetljive osobe. Osim toga, ona doprinosi ravnoteži korisnih bakterija u crijevima.
Pored izbora namirnica, važne su i navike tokom jela. Jedenje u žurbi, veliki zalogaji i nedovoljno žvakanje mogu pogoršati osjećaj nadutosti. Sporije jedenje i svjesno uživanje u obroku smanjuju unos zraka i olakšavaju probavu.
Još jedna korisna strategija je raspoređivanje hrane tokom dana. Umjesto nekoliko obilnih obroka, manji i češći obroci mogu biti bolji izbor. Manje porcije su lakše za probavni sistem i rjeđe izazivaju nelagodu, posebno kod osoba sklonih nadutosti.
Hidratacija je također ključna, ali i tu treba pronaći ravnotežu. Pijenje dovoljne količine tečnosti tokom dana podržava probavne procese, dok pretjerano unošenje tečnosti uz obrok može razrijediti probavne sokove. Umjerenost u svemu ostaje zlatno pravilo zdravlja.
Posebno se ističe uloga korisnih mikroorganizama u crijevima. Oni pomažu razgradnju hrane i održavaju ravnotežu u probavnom sistemu. Uključivanje namirnica koje prirodno sadrže ove korisne kulture može doprinijeti smanjenju nadutosti i boljoj probavi.
