U savremenom načinu života pojavile su se i brojne tegobe koje su usko povezane s ishranom. Sve više stručnjaka upozorava da nepravilni jutarnji rituali, posebno preskakanje doručka i oslanjanje isključivo na kafu ili slatke napitke, mogu imati dugoročne posljedice po organizam. Upravo zato tema današnjeg članka jeste doručak – obrok koji se često zanemaruje, a ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja.
Način na koji započnemo dan često određuje kako ćemo se osjećati satima kasnije. Mnogi ljudi jutro započinju na prazan stomak, uz šolju jakog napitka ili brz zalogaj pun šećera, vjerujući da je to dovoljno da „pokrene“ tijelo. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ovakve navike mogu dovesti do naglih oscilacija energije, razdražljivosti i pada koncentracije već u ranim jutarnjim satima.
Doručak nije samo obrok koji „utoli glad“. On predstavlja signal organizmu da je dan počeo i da metabolizam može raditi punim kapacitetom. Kada se preskoči, tijelo ulazi u svojevrsni režim štednje energije, što može usporiti metabolizam i povećati potrebu za prejedanjem kasnije tokom dana. Upravo tu se često krije uzrok problema s tjelesnom težinom i stalne žudnje za nezdravom hranom.
Poseban naglasak stavlja se na konzumaciju kafe i sokova ujutro. Unošenje kofeina na prazan želudac može iritirati probavni sistem i izazvati osjećaj nervoze, ubrzan rad srca i nelagodu. Slično važi i za zaslađene napitke, koji brzo podižu nivo šećera u krvi, ali isto tako brzo dovode do njegovog pada. Rezultat je umor, slabija koncentracija i potreba za dodatnim kalorijama već prije podneva.
Prvi korak ka zdravijem jutru, prema savjetima stručnjaka, jeste – voda. Čaša obične vode odmah nakon buđenja pomaže tijelu da se rehidrira i pripremi probavni sistem za rad.
Nakon vode, dolazi izbor doručka. Idealan doručak ne mora biti obiman, ali mora biti uravnotežen. Lagane, ali nutritivno bogate namirnice pružaju stabilnu energiju i ne opterećuju organizam. Svježe voće, fermentisani mliječni proizvodi, integralne žitarice, orašasti plodovi i sjemenke često se navode kao dobar izbor za početak dana.
Veliku ulogu imaju složeni ugljikohidrati, jer se sporo vare i osiguravaju postepeno oslobađanje energije. Za razliku od bijelog peciva i slatkih proizvoda, oni pomažu u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi. Upravo ta stabilnost sprječava nagle padove energije i osjećaj gladi ubrzo nakon obroka.Proteini su još jedan važan dio jutarnjeg obroka. Oni produžavaju osjećaj sitosti, pomažu u očuvanju mišićne mase i doprinose boljoj kontroli apetita.
Ne treba zanemariti ni zdrave masti. One su posebno važne za rad mozga, koncentraciju i mentalnu jasnoću. Osim toga, pomažu u apsorpciji važnih vitamina i dodatno stabilizuju nivo energije. U umjerenim količinama, zdrave masti čine doručak potpunijim i dugotrajnijim.
Voće i povrće donose vitamine, minerale i vlakna, koji jačaju imunitet i poboljšavaju probavu. Jutarnji obrok obogaćen ovim namirnicama doprinosi boljem raspoloženju i lakšem suočavanju s dnevnim obavezama. Važno je naglasiti da je cijelo voće bolji izbor od sokova, jer sadrži više vlakana i manje koncentrisanog šećera.
Osim fizičkih koristi, doručak ima i snažan uticaj na mentalno stanje. Ljudi koji redovno doručkuju lakše se fokusiraju, stabilnijeg su raspoloženja i otporniji na stres. Kada tijelo dobije ono što mu je potrebno na početku dana, i um funkcioniše jasnije i smirenije.Male promjene u jutarnjim navikama mogu donijeti velike koristi – više energije, bolju koncentraciju, stabilno raspoloženje i dugoročno očuvanje zdravlja.
