- Politička scena jedne evropske sile ponovo je uzdrmana zbog pitanja koje već godinama izaziva duboke podjele – migracija. Ovaj put, rasprava je dobila novu dimenziju nakon što je kandidat za najvišu državnu funkciju pozvao na uvođenje vanrednog stanja zbog, kako tvrdi, “nekontrolisanog priliva stranaca i narušene bezbjednosti građana”. Njegov prijedlog izazvao je burne reakcije širom zemlje, otvarajući raspravu o granicama između humanosti i nacionalne sigurnosti.
U centru pažnje našao se plan koji podrazumijeva strože kontrole granica, odbijanje ulaska novim migrantima i ubrzane deportacije onih kojima je već naloženo da napuste zemlju. Ova inicijativa pojavila se u trenutku kada zemlja prolazi kroz talas nesigurnosti nakon nekoliko nasilnih incidenata povezanih s migrantima. Jedan od njih, tragični napad u malom gradu na jugu zemlje, posebno je uzdrmao javnost. Tada su život izgubila dva civila, među njima i dijete, a napadač, bivši tražilac azila kojem je prethodno odbijen boravak, bio je poznat po psihijatrijskim problemima.
Ovaj slučaj ponovo je otvorio pitanje odgovornosti institucija, ali i efikasnosti postojećeg azilantskog sistema. Zvaničnici tvrde da napad nije imao političku pozadinu, ali javnost zahtijeva odgovore – kako je moguće da osoba koja je trebala biti deportovana i dalje boravi u zemlji.
Prema njegovom stavu, država ima obavezu da zaštiti svoje građane i da, u trenucima kada evropska pravila ne daju rezultate, prioritet mora biti nacionalna sigurnost. On insistira na dosljednom odbijanju ulaska osobama bez jasnog pravnog statusa i na tome da se oni koji borave nezakonito zadrže do deportacije. Njegova poruka je jasna – red, zakon i sigurnost moraju biti iznad svega.
Ovaj politički kurs usmjeren je i protiv sadašnje vladajuće strukture, za koju tvrdi da “nije sposobna da se nosi sa izazovima migracione krize”. Kritike upućene vlastima odnose se prije svega na “preblage” mjere i, kako on kaže, “nespremnost da se donesu hrabre odluke koje bi zaustavile haos na granicama”.
Da bi dodatno potkrijepio svoj stav, pozvao se na zvanične podatke Federalne kriminalističke službe, prema kojima je broj osumnjičenih migranata za krivična djela u 2023. godini porastao za više od 25% u odnosu na prethodnu godinu. Ti podaci, iako kompleksni i često zloupotrebljeni u političke svrhe, doprinijeli su porastu zabrinutosti među građanima. U tom kontekstu, vlada je već ranije uvela privremene kontrole na kopnenim granicama kako bi suzbila ilegalne prelaske i pojačala sigurnost.
Poziv na proglašenje vanrednog stanja koji dolazi od ovog kandidata predstavlja dosad najradikalniji prijedlog u okviru njemačke politike migracija u posljednjih nekoliko godina. On tvrdi da bi takva mjera omogućila državi da zaobiđe pojedine evropske propise i primijeni strože domaće zakone. U njegovom tumačenju, evropski ugovori već predviđaju mogućnost aktiviranja posebnih mjera u izuzetnim situacijama – a, kako on kaže, “trenutak u kojem se zemlja nalazi upravo je takav”.
Pored pitanja sigurnosti, kandidat je otvoreno govorio i o političkim posljedicama migracione krize. Upozorio je na porast podrške ekstremnim pokretima, koji, prema njegovim riječima, koriste strah građana kako bi širili ksenofobične ideje i pozivali na udaljavanje zemlje od evropskog zajedništva.
Njegove izjave naišle su na različite reakcije. Konzervativni dio javnosti vidi u njegovom nastupu znak odlučnosti i povratka “realnoj politici”, dok ga liberalne i lijevo orijentisane grupe optužuju za populizam i političku eksploataciju tragedije. Mnogi smatraju da uvođenje vanrednog stanja nije rješenje, već korak unazad koji bi mogao ograničiti temeljne slobode i stvoriti atmosferu straha.
Rasprava o migracijama ponovo je postala središte političkog života zemlje. Dok jedni smatraju da je krajnje vrijeme za oštrije mjere, drugi upozoravaju da bi takav pristup mogao narušiti međunarodne odnose i vrijednosti na kojima počiva moderna Evropa.
Bez obzira na ishod, jedno je sigurno – ovo pitanje nadilazi političke programe i postaje test za moralni i društveni kompas čitave nacije. Kako će se zemlja postaviti između zaštite svojih granica i očuvanja humanih principa, pokazaće ne samo naredni izbori, već i smjer kojim će Evropa koračati u godinama koje dolaze.
