Oglasi - Advertisement

  • Nekada je ovo stablo bilo ponos svakog domaćinstva. Danas, prolazimo pored njega ne sluteći da u njegovim granama, plodu i lišću još uvijek živi blago koje su naši preci itekako cijenili.

Riječ je o starom, ali nepravedno zaboravljenom drvetu koje je hranilo, liječilo i grijalo generacije – o biljci koja je bila neizostavan dio seoskog dvorišta, a danas se rijetko spominje. Iako ga moderni svijet gotovo zanemaruje, njegova vrijednost ostala je nepromijenjena. Dud, poznat i kao murva, nekada je bio sinonim za korisnost – od ploda koji se jeo direktno s grana, preko lišća kojim su se hranili svilci, pa sve do drveta koje je služilo za pravljenje alata, posuda i namještaja.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Bogatstvo koje raste u dvorištu

U našim krajevima najčešće se sreću tri vrste duda – bijeli, crni i crveni. Dok su u svijetu poznate i mnoge druge sorte, crni dud i dalje važi za najukusniji, najmirisniji i najbogatiji hranljivim tvarima. Upravo taj “skromni div” krije u sebi moć prirodnog lijeka koji jača imunitet, čisti organizam i vraća vitalnost.

Plod duda sadrži pravo bogatstvo vitamina i minerala. U njemu se nalaze vitamin C koji podiže otpornost, vitamini B kompleksa za energiju i živce, te vitamini A, E i K, važni za kožu, krv i vid. Tu su i minerali poput željeza, magnezija, mangana i kalija, kao i organske kiseline koje pomažu probavi.

Crni dud – tihi čuvar zdravlja

Crni dud nije samo voće prijatnog ukusa. On je i prirodni lijek širokog spektra. U tradicionalnoj medicini koristi se vjekovima – za umirenje upala, olakšavanje disanja, regulaciju šećera i jačanje krvi. Njegov čaj pomaže kod infekcija mokraćnih puteva, dok svježi plodovi blagotvorno djeluju na probavu.
Zanimljivo je da i nezreli plodovi imaju svoju namjenu – pomažu kod proljeva, dok zreli pomažu pri zatvoru. Osim svježeg voća, dud se koristi i kao sušeno voće, sok, sirup ili čaj. Lako se čuva, ne zahtijeva dodatke, i zadržava svoju hranjivu vrijednost i nakon obrade.

Bijeli dud – prirodna njega i lijek

Bijeli dud ima posebno mjesto u svijetu prirodne kozmetike. Njegovi ekstrakti postali su sastavni dio mnogih krema i seruma jer ublažavaju bore, izbjeljuju ten i pomažu kod tamnih mrlja i nepravilnosti na koži. Djeluje nježno, smiruje osjetljivu kožu i vraća joj prirodan sjaj.
Ali, njegova korist ne prestaje na površini. Bijeli dud djeluje i iznutra – ublažava artritis, umor i nervnu napetost, dok sok od njegovih plodova, prema pojedinim istraživanjima, može imati i antikancerogeno djelovanje. To je primjer kako priroda nudi ljepotu i zdravlje u jednom.

Zaboravljena moć kore

Dok se plodovi duda najviše cijene, malo ko zna da i kora ovog stabla ima snažna ljekovita svojstva. Još u davnim vremenima koristila se protiv crijevnih parazita, trovanja hranom i visokog pritiska. Uvarak od kore pomaže probavi, čisti organizam i jača tijelo. Kada se osuši i samelje, koristi se i za zacjeljivanje rana i smanjenje upala.

Prirodna apoteka u jednom drvetu

Dud se s razlogom naziva “drvored zdravlja”. Njegove komponente imaju širok spektar djelovanja – poboljšavaju krvnu sliku, čiste jetru, snižavaju šećer, jačaju bubrege i usporavaju starenje. Redovno konzumiranje duda može pomoći kod hroničnog umora, slabog imuniteta, pa čak i problema s cirkulacijom i pritiskom. Mnogi narodi ga smatraju voćem koje pomlađuje i vraća životnu energiju.

Kada i kako koristiti dud

Najbolje vrijeme za branje duda je od juna do avgusta. Lišće se sakuplja u proljeće, a kora krajem ljeta. Zanimljivo je da dud gotovo nikada ne napadaju štetnici, pa je pogodan i za ekološki uzgoj. Može se koristiti na više načina – svjež s drveta, sušen kao zdrava grickalica, u džemovima, sokovima i kolačima. Njegov slatkasto-kiselkasti ukus čini ga savršenim dodatkom mnogim jelima.

Domaći pripravci

Prirodni čaj od lista duda pravi se tako što se pedeset grama suhih listova prelije s pola litra vruće vode, ostavi desetak sati da odstoji i zatim procijedi. Ovaj napitak blagotvorno djeluje na regulaciju šećera i jača metabolizam. U svakom njegovom plodu, listu i korijenu nalazi se dokaz da priroda nudi sve što je čovjeku potrebno – samo ako se sjeti da zastane i pruži ruku ka njenim granama.