- Ljudi su u jednoj anketi u Hrvatskoj odgovarali na jednostavno, ali vrlo osjetljivo pitanje – koga najviše mrze? Iako se činilo da će odgovori biti puni netrpeljivosti, rezultat je pokazao nešto potpuno drugačije – da se društvo ipak mijenja.
U Hrvatskoj je nedavno provedena neobična anketa koja je, iako sa samo jednim pitanjem, izazvala burne reakcije i otvorila prostor za duboko razmišljanje. Građanima je postavljeno direktno pitanje: “Koju državu najviše mrzite?” Na prvi pogled, riječ je o provokativnom pitanju koje bi moglo probuditi stare tenzije.
Iako je riječ “mržnja” snažna i teška, mnogi su je doživjeli drugačije – ne kao poziv na negativnost, već kao priliku da izraze svoj stav o svijetu. Cilj ankete bio je da se istraži da li među građanima još uvijek postoje duboko ukorijenjene predrasude prema drugim državama, kako istorijski događaji i politika oblikuju stavove, i jesu li narodi regiona spremni da okrenu novu stranicu.
Rezultati ankete su iznenadili i pokazali mnogo širu sliku od očekivane. Dio ispitanika naveo je susjedne zemlje kao odgovor – države sa kojima Hrvatska ima kompleksnu istoriju, nerijetko obilježenu konfliktima.
Značajan broj ispitanika usmjerio je pažnju prema globalnim silama. Sjedinjene Američke Države, Rusija i Kina često su spominjane kao države prema kojima se osjeća nelagoda ili nepovjerenje. Razlozi koje su ispitanici naveli bili su uglavnom političke prirode – percepcija da se te sile previše miješaju u poslove drugih naroda. Ovakvi odgovori ukazuju na sve veću političku svijest među građanima i interesovanje za međunarodne odnose, koje prevazilazi samo regionalna pitanja.
Međutim, najveće iznenađenje ankete bila je činjenica da su mnogi jasno poručili – ne mrzimo nikoga. Mnogi građani, posebno mladi, istaknuli su da je mržnja besmislena emocija koja nikome ne donosi dobro. Jedan student iz Splita je rekao: “Besmisleno je trošiti energiju na mržnju, jer ona ne donosi ništa dobro.” Ova poruka je snažan pokazatelj promjene u razmišljanju mladih generacija koje ne žele nasljeđe konflikata, već gledaju prema budućnosti.
Sa druge strane, starije generacije su dale zrelije i smirenije odgovore, podsjećajući da svaka država ima svoje dobre i loše strane. Jedna gospođa iz Zagreba je izjavila da je glupo generalizovati i da je važno gledati ljude, a ne države.
Anketa je postala ogledalo društva koje pokazuje sve više znakova sazrijevanja. Sociolozi ističu da su ovakva istraživanja dragocjena jer pokazuju pravu klimu u društvu – onu koja se ne vidi u političkim izjavama, već u osjećanjima građana. Kroz ovakve ankete vidi se stvarna slika međuljudskih odnosa i načina na koji narod percipira druge.
Posebno je zanimljivo to što mladi sve više razmišljaju globalno, odbacuju nacionalne netrpeljivosti i okreću se saradnji. Internet, društvene mreže i mogućnosti putovanja doprinijeli su tome da se ruše barijere među narodima. Mržnja postaje relikt prošlosti.Naravno, postoje i oni koji i dalje nose teret prošlosti, koji su kroz odgovor podsjetili na teške događaje iz regiona.
Umjesto da se drže starih sukoba, mnogi su spremni da se okrenu budućnosti bez predrasuda. To je znak da društvo sazrijeva i da su ljudi spremni da krenu naprijed. Ova anketa nije samo statistika – ona je priča o ljudima, njihovim emocijama, sjećanjima i nadama. Pokazuje da se ispod površine može vidjeti nada, empatija i volja da se stvori bolji svijet. Ako je vjerovati ovim rezultatima, budućnost Balkana mogla bi biti mnogo mirnija i tolerantnija od njegove prošlosti.
