- U Evropi se posljednjih sedmica dešavaju velike vremenske promjene koje iznenađuju i stručnjake i građane. Ovaj tekst donosi pregled toga kako različiti dijelovi kontinenta istovremeno prolaze kroz potpuno suprotne vremenske uslove.
Evropski kontinent suočava se sa sve izraženijim klimatskim poremećajima koji mijenjaju svakodnevicu miliona ljudi. Dok se jedni bore s ledenim jutima, drugi žive u gotovo proljetnim temperaturama, što dodatno potvrđuje koliko je klima postala nestabilna.
U početku su vrijednosti bile tek nešto iznad nule, oko nekoliko stepeni Celzijusa, stvarajući utisak da će sezona biti mirna i blaga. Ipak, iznenadna promjena vjetrova i naglo spuštanje hladne mase iz sjevernih krajeva izazvali su naglu temperaturnu katastrofu. Meteorolozi naglašavaju da se radi o jednom od najjačih prodora ledenog zraka koji je zahvatio ovaj dio Evrope u skorijem periodu.
U velikom istočnom gradu koji broji više milionskih stanovnika temperature su se spustile ispod –15°C, dok su prognoze najavile još hladnije noći, s mogućim vrijednostima do –22°C. Stanovnici tog područja teško su se privikli na ovakav nagli pad, jer je početak zime bio znatno topliji nego inače. Ulice su se ubrzano praznile, a javni prevoz suočio se s velikim odgodama i kvarovima. Ljudi su se plašili zaglaviti u nekom od tramvaja ili autobusa koji bi mogao stati usred zavejanih dionica.
Ni udaljeniji sjeverni krajevi nisu bili pošteđeni. Tamo je zabilježen stvarni arktički udar, s jutarnjim vrijednostima koje su se spuštale i do –40°C. U takvim uslovima, iako su naviknuti na hladnoću, stanovnici se suočavaju s ozbiljnim rizicima, od zamrzavanja vodovodnih instalacija do prekida u snabdijevanju strujom.
Zanimljivo je da se u isto vrijeme, u dijelovima južnijih regija iste zemlje i susjedne države, bilježe temperature iznad nule, a ponegdje čak i nekoliko stepeni iznad prosjeka. Ovakvi kontrasti samo dodatno potvrđuju poremećenu cirkulaciju zraka, koja mijenja uobičajene obrasce kretanja hladnih i toplih masa. Štaviše, dok istok tone u ledeni talas, područja oko dalekog sjevernog Atlantika i dijelovi Skandinavije bilježe vrijednosti od 0°C do čak +5°C, što je potpuno neočekivano za ovo doba godine.
Ovi vremenski ekstremi nisu izolirani slučaj, nego jasan pokazatelj sve dubljih klimatskih promjena koje zahvataju planetu. Naučnici već godinama upozoravaju da su poremećaji u temperaturama jedan od prvih signala globalnog zatopljenja, a ovi događaji to samo potvrđuju.
Istovremeno, dok se sjever bori sa surovom hladnoćom, jug i jugoistok kontinenta prolaze kroz sasvim drugačiji scenarij. U zemljama Balkana, uključujući Srbiju, temperature su čak i do 15 stepeni iznad sezonskog prosjeka, dostižući vrijednosti koje više podsjećaju na proljeće nego na zimu. Toplije zračne mase pristizale su iz smjerova Atlantskog okeana i Sredozemlja, donoseći povećane padavine, naročito u planinskim i brdskim predjelima.
Ciklonski sistemi postali su gotovo svakodnevni, noseći kišu i obilne oblake koji su dodatno naglašavali kontrast između juga koji se zagrijava i sjevera koji se smrzava. Ovakvi izraženi temperaturni rasponi na relativno malim udaljenostima pokazatelj su koliko je atmosfera izgubila stabilnost.
- Za mnoge stručnjake, ovo je jedan od najjasnijih znakova da se nalazimo u periodu ubrzanih klimatskih promjena. Nagli prelazi između toplih i hladnih perioda, skokovi i padovi koji se ranije događali sporije, danas postaju uobičajeni. U praksi, to znači da ekstremi neće prestati — naprotiv, postat će češći i snažniji.
Ovakve pojave imaju ogroman uticaj na poljoprivredu, jer biljke i usjevi teško podnose nagle promjene. Isto tako, zdravstveni sistemi mogli bi biti dodatno opterećeni zbog bolesti izazvanih promjenama vremena, dok infrastruktura mnogih gradova nije pripremljena za ovako nestabilne uslove. Ovaj period ekstremnih uslova poruka je da se priroda mijenja brže nego što smo očekivali i da će budućnost zahtijevati mnogo prilagođavanja, planiranja i odgovornog djelovanja.
