Danas se sve više ljudi suočava s neobičnim kašljem koji se javlja iznenada i često traje danima, pa čak i noćima. Mnogi se pitaju je li riječ o običnoj prehladi ili o nečem potpuno drugačijem.
U periodu u kojem su alergije posebno izražene, broj osoba koje se žale na suh, uporan i neobjašnjiv kašalj sve je veći. Taj kašalj, iako često bezopasan na prvi pogled, mnogima remeti svakodnevicu jer se javlja u napadima, ometa koncentraciju, a najviše poremećuje san.
Ljekari naglašavaju da ovakav kašalj, iako neugodan, ne bi trebao trajati duže od tri sedmice. Ako potraje duže, kažu, potrebno je odmah obaviti detaljan pregled pluća kako bi se isključili ozbiljniji uzroci. Posebno upozoravaju da je ključno u ranoj fazi otkriti razlog kašlja kako bi se spriječile komplikacije i kako bi terapija bila što efikasnija.
Jedan od najvećih problema u ovom periodu su velike temperaturne razlike između prostora u kojem boravimo i vanjske sredine. Stanovi, kuće, kancelarije i prodajni objekti često su rashlađeni na vrlo niske vrijednosti, dok vani vlada izrazita vrućina. Upravo taj nagli prelazak iz hladnog u toplo može izazvati grč u disajnim putevima, što dovodi do iritacije i kašlja.
Stručnjaci ističu da tijelo teško podnosi prelazak s, na primjer, 19 stepeni u zatvorenom prostoru na gotovo 40 stepeni vani. Ovaj stres za pluća može izazvati niz simptoma – od kratkog daha, preko zviždanja, do napada suhog kašlja. U nekim slučajevima, ako se situacija ne prati i ne tretira, može se razviti i ozbiljniji oblik reakcije koji zahtijeva stručnu intervenciju.
U stručnoj literaturi sve češće se spominje i nešto što se naziva ljetna preosjetljivost na disajnim putevima – pojava kod koje povećane temperaturne oscilacije dovode do porasta broja osoba koje traže medicinsku pomoć. Ovaj fenomen nije rijedak i zabilježen je širom svijeta. Sve više ljudi ima senzibilne disajne puteve koji burno reagiraju na ovakve promjene, a reakcije često započnu baš kašljem.
Pored temperaturnih šokova i suhog zraka iz rashladnih sistema, veliki problem predstavlja i visoka koncentracija polena. Za mnoge osobe, upravo polen predstavlja glavni okidač simptoma.
Jedna od najvažnijih razlika je to što alergije obično ne podižu tjelesnu temperaturu. To je ključni pokazatelj koji može pomoći ljudima da makar okvirno prepoznaju šta se dešava. No, stručnjaci napominju da samoprocjena nikako nije dovoljna, pogotovo ako se simptomi pogoršavaju ili traju duže od očekivanog.
Osobe koje imaju alergije često se žale na svrab očiju, pojačano curenje iz nosa, učestalo kihanje i suzenje očiju. Kod nekih se javljaju i simptomi koji podsjećaju na prehladu, pa čak i blaga malaksalost. Upravo zbog toga, veliki broj ljudi ostaje zbunjen i teško razlikuje šta je tačan uzrok njihovog kašlja.
Da bi se utvrdila prava dijagnoza, potrebno je uraditi osnovne laboratorijske nalaze koji mogu pokazati postoji li upala u organizmu. Kod osoba koje sumnjaju na alergije preporučuju se kožni testovi, koji mogu jasno pokazati na šta tačno tijelo reagira. Uz tačnu dijagnozu moguće je započeti terapiju čak i prije početka sezone intenzivne koncentracije alergena, što značajno ublažava simptome.
Ljekari poručuju da svako ko ima dugotrajan ili neuobičajen kašalj treba da se javi stručnjaku, jer rana procjena može spriječiti ozbiljne posljedice. Posebno je važno obratiti pažnju ako se javljaju otežano disanje, zviždanje u grudima ili bol u prsima.Uz pravilnu brigu, kontrolu okruženja i stručni savjet, moguće je značajno smanjiti tegobe i izbjeći komplikacije koje nastaju kada se simptomi zanemare.
