NAJČITANIJE DANAS:
Mozak ne voli masnoće, duvan i alkohol. Ali voli OVO
Mozak traži pažnju: Kako ishranom, osmijehom i šetnjom čuvamo najvažniji organ
Sve više ljudi danas vodi računa o zdravoj ishrani, ali često zaboravljamo da hrana ne utiče samo na tijelo, već i na ono što nosimo u glavi – mozak. Zdrav mozak je ključ dobrog života, a male, svakodnevne navike mogu učiniti veliku razliku.
U razgovoru za medije, profesor Alexandru Vlad Ciurea, ugledni rumunski neurohirurg s više od 50 godina iskustva i preko 23.000 operacija, otkriva kako da njegujemo mozak na pravi način. Mozak nije samo potrošač energije – on traži redovno održavanje, pažnju i emotivnu stimulaciju.
Prva greška koju mnogi prave počinje već s jutrom – preskakanje doručka. Taj obrok, tvrdi profesor, treba konzumirati u miru i bez žurbe, jer samo tako mozak može aktivirati sve svoje funkcije. Dvije čaše vode sobne temperature odmah nakon buđenja pomažu ne samo varenju, već i boljoj moždanoj funkciji.
Tokom dana, mozak ima svoje “zlatne sate” – najaktivniji je između 10 i 12, te 16 i 18 sati. U tom periodu treba ga nahraniti kvalitetnom hranom, ali i pozitivnim aktivnostima koje ga stimulišu. Kafa može pomoći protiv umora, ali samo u umjerenim količinama i bez žurbe.
Zanimljivo je da nije potrebno potpuno izbaciti slatkiše. Mozak voli čokoladu – ali onu tamnu, s visokim sadržajem kakaa. Takođe, prirodni kakao napici i med su preporučeni kao zdravi izvori energije za mozak.
S druge strane, treba biti oprezan s masnoćama i solju. Masno, prerađeno meso opterećuje mozak, dok su riba i puretina lagane i zdrave opcije koje pomažu boljoj mentalnoj funkciji.
Jedan od najvažnijih savjeta profesora Ciuree je jednostavan, ali snažan: “Mozak voli da se smije.” Osmijeh i pozitivne emocije stimulišu oslobađanje serotonina – hormona sreće, koji ima direktan uticaj na mentalno zdravlje.
U digitalnom dobu, nova opasnost postaje svakodnevica: pretjerano korištenje telefona, tableta i društvenih mreža. Iako stvara osjećaj povezanosti, zapravo vodi ka socijalnoj izolaciji. Mozgu je potrebna živa komunikacija, prisustvo i kontakt s ljudima.
Za dodatnu stimulaciju, profesor preporučuje misaone igre, križaljke, knjige i edukativne emisije. Kreativne i misaone aktivnosti pomažu očuvanju memorije i mogu spriječiti bolesti poput Alchajmerove.
Ali bez fizičke aktivnosti, sve ostalo gubi smisao. Kretanje je ključ za zdrav mozak – šetnje, vježbanje i pokreti podstiču regeneraciju neurona. Verbalna komunikacija, pisanje i fizičko kretanje čine sveto trojstvo moždane vitalnosti.
San igra važnu ulogu u “čišćenju” mozga. Tokom sna, mozak sortira sjećanja i traži rješenja za probleme. Nije rijetkost da se probudimo s idejom koju nismo mogli pronaći tokom dana.
Na kraju, zaborav ne pogađa samo starije – sve više mladih ljudi osjeća pad koncentracije i pamćenja. Rješenje je jednostavno: vježbajmo mozak kao što vježbamo tijelo.
Jer mozak voli vodu, tamnu čokoladu, kretanje i – osmijeh. Briga o mozgu vraća se višestruko – u jasnijem razmišljanju, boljem pamćenju i većem unutrašnjem miru.
