Riba je namirnica koju mnogi nutricionisti nazivaju „hranom za dug život“. Bogata je hranljivim materijama koje podržavaju zdravlje srca, mozga i cijelog organizma. Ipak, kao i kod svih drugih namirnica, ni s ribom ne treba pretjerivati, jer neke vrste mogu sadržavati i štetne supstance.
Doktori često podsjećaju da bi bilo idealno da ribu jedemo barem jednom sedmično, jer sadrži proteine visoke vrijednosti i vrlo malo zasićenih masti. Posebno se ističe po svom sadržaju omega-3 masnih kiselina, koje pomažu u očuvanju zdravlja srca, smanjenju rizika od moždanog udara i poboljšanju rada krvnih sudova. Upravo zbog tih svojstava, riba se smatra nezamjenjivim dijelom uravnotežene ishrane.
Omega-3 masne kiseline, vitamin D i selen koji se nalaze u ribi doprinose i boljem radu mozga, jačanju imuniteta i smanjenju upalnih procesa u tijelu. Takođe, riba pozitivno utiče na krvni pritisak i nivo triglicerida, a pokazala se i kao odlična namirnica za trudnice i dojilje, jer doprinosi pravilnom razvoju nervnog sistema kod beba. Iako je moguće unositi omega-3 kroz laneno sjeme, orahe ili suplemente, riba ostaje najbolji prirodni izvor ovih dragocjenih masti.
Zanimljivo je da stanovnici tzv. plavih zona — područja u svijetu gdje ljudi žive najduže — redovno konzumiraju ribu. Njihova ishrana se uglavnom bazira na biljnoj hrani, dok se riba koristi kao dodatak, a ne osnovni obrok. To potvrđuje da tajna dugovječnosti leži u umjerenosti i raznovrsnosti ishrane.
Važno je napomenuti da način pripreme ribe igra veliku ulogu. Prženje u dubokom ulju uništava većinu njenih korisnih svojstava, dok se pečena, kuhana ili riba s roštilja preporučuje kao zdravija opcija. Nutricionisti naglašavaju da je smrznuta riba jednako hranljiva kao i svježa, sve dok se pravilno čuva i priprema.
Kada govorimo o vrstama, među najzdravije ribe spadaju divlji losos, srdela, haringa, pastrmka, skuša, inćuni i bakalar. Ove vrste su bogate hranljivim sastojcima, a ujedno imaju nizak nivo žive, zbog čega su bezbjednije za redovnu konzumaciju. Preporučena količina je oko 300 grama ribe sedmično, što je sasvim dovoljno da se osjete svi benefiti.
Međutim, postoji i druga strana medalje. Sve ribe i školjke u manjoj mjeri sadrže živu, ali kod nekih vrsta njena koncentracija može biti visoka i štetna po zdravlje. Dugotrajna ili prekomjerna konzumacija ribe s velikim sadržajem žive može dovesti do problema s nervnim sistemom, posebno kod trudnica i male djece. Zbog toga se savjetuje izbjegavanje riba poput ajkule, sabljarke, kraljevske skuše i tune.
Dakle, riba jeste izuzetno zdrava, ali ključ je u pravilnom odabiru i umjerenosti. Ako je jedemo redovno, ali s mjerom i na zdrav način pripreme, ona može biti naš saveznik u očuvanju zdravlja i dugovječnosti.
