Afte, poznate u medicini kao aftozni ulkusi, predstavljaju male, plitke rane na sluznici usne šupljine. Ove ranice obično započinju kao bijele ili žućkaste mrlje okružene crvenim rubom, dok neke mogu narasti do 2,5 cm u promjeru. Najčešće se pojavljuju na jeziku, desnima, nepcu, unutarnjoj strani usana i ispod jezika. Iako su bolne, afte nisu zarazne i ne prenose se s osobe na osobu, što je važna informacija za sve koji se brinu o mogućem prijenosu.
Postoje dvije glavne vrste afti: jednostavne i kompleksne. Jednostavne afte javljaju se nekoliko puta godišnje, obično su manje bolne i zacjeljuju u roku od tjedan dana, bez ostavljanja ožiljaka. S druge strane, kompleksne afte su rjeđe, veće i dublje, te se često ponavljaju. One mogu uzrokovati intenzivnu bol, otežano gutanje i značajnije smetnje u svakodnevnom životu. Uprkos njihovoj težini, ni kompleksne afte nisu rezultat infekcije, što znači da ih ne možemo prenijeti drugim ljudima.
Simptomi afti uključuju pojavu jedne ili više bolnih ranica, osjećaj peckanja ili žarenja u ustima, te male okrugle ranice bijele, sive ili žute boje s crvenim rubom. U težim slučajevima, moguće je i pojavljivanje povišene temperature, iscrpljenosti i otečenih limfnih čvorova. Uzroci nastanka afti nisu potpuno razjašnjeni, ali stručnjaci ističu nekoliko ključnih faktora. Stres, na primjer, može oslabiti imunološki sistem i povećati osjetljivost na upale, dok ozljede sluznice ili konzumacija kisele i začinjene hrane mogu potaknuti njihov razvoj. Određeni lijekovi, poput nesteroidnih antiinflamatornih sredstava, mogu pogoršati stanje i produžiti zacjeljivanje.
Liječenje afti fokusira se na ublažavanje boli i ubrzavanje procesa zacjeljivanja. Lokalni anestetici, ispiranja usta s vodikovim peroksidom ili klorheksidinom, te kortikosteroidne masti, često se koriste za smanjenje nelagode. Ove metode pružaju privremeno olakšanje i olakšavaju obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Ako su afte uzrokovane nutritivnim nedostatkom, stručnjaci preporučuju vitaminske dodatke kako bi se nadoknadio nedostatak vitamina i minerala.
Prevencija afti nije potpuno moguća, ali određene mjere mogu smanjiti rizik od njihovog nastanka. Izbjegavanje kisele, začinjene i slane hrane može značajno pomoći, kao i održavanje dobre oralne higijene, uključujući četkanje zuba mekanom četkicom i redovno korištenje zubnog konca. Takođe, važno je voditi računa o unosu vitamina i minerala, te primjenjivati tehnike smanjenja stresa, poput meditacije ili mindfulness vježbi. Dovoljna hidracija također igra ključnu ulogu, jer pomaže održavanju sluznice zdravom i otpornom na iritacije.
U slučaju da afte postanu velike, često se ponavljaju ili značajno ometaju svakodnevne aktivnosti, važna je pravovremena liječnička pomoć. Posebno treba obratiti pažnju ako ranice traju duže od dva tjedna, šire se ili su praćene visokom temperaturom. Pravovremena reakcija i adekvatna njega omogućavaju značajno smanjenje nelagode i poboljšanje kvaliteta života.
Sve u svemu, afte, iako neugodne i bolne, mogu se kontrolisati pravilnom njegom, održavanjem oralne higijene, adekvatnom ishranom, smanjenjem stresa i, po potrebi, medicinskim tretmanima. Informiran pristup, preventivne mjere i odgovarajuća terapija ključni su za ublažavanje simptoma i sprečavanje komplikacija, čime se omogućava svakodnevno normalno funkcionisanje bez stalne boli i nelagode.
