U posljednje vrijeme temperature širom Srbije probijaju granice izdržljivosti, a najviše trpe stariji, hronični bolesnici i građani koji su primorani boraviti napolju. Ljekari upozoravaju da ovakvi toplotni talasi nisu samo neprijatnost – oni predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju, posebno ako se ne preduzmu odgovarajuće mjere zaštite.
Doktorka Ivana Stefanović iz Hitne pomoći u Beogradu apeluje na građane da se ponašaju odgovorno i prilagode svoj svakodnevni ritam ekstremnim vremenskim uslovima. Prema njenim riječima, iako broj poziva Hitnoj pomoći ostaje u granicama prosjeka, ono što zabrinjava jeste težina simptoma i komplikacija kod pacijenata, naročito kod osoba sa kardiovaskularnim problemima i malignim oboljenjima.
Visoke temperature uzrokuju širenje krvnih sudova, što posebno pogađa osobe sa niskim i visokim pritiskom. Kod onih sa niskim pritiskom česta je pojava vrtoglavica, slabosti i nesvjestica, dok kod hipertoničara dolazi do dodatnog opterećenja srca.
Odjeća koju nosimo u ovim danima igra ključnu ulogu. Lagan materijal, svijetle boje i prirodne tkanine kao što su pamuk i lan pomoći će tijelu da diše i smanji znojenje. Djeca bi uvijek trebala nositi kape na glavi, dok se starijima savjetuje da ne izlaze bez stvarne potrebe. Sve ovo može znatno umanjiti rizik od toplotnog udara.
Hidratacija je apsolutni prioritet, a doktorka Stefanović savjetuje da ne pijemo samo običnu vodu. Napici poput domaće limunade s medom mogu pomoći tijelu da nadoknadi energiju i elektrolite.
Poseban izazov predstavljaju gradska područja, gdje se, zbog betona i asfalta, javlja takozvani “efekat toplotnog ostrva”. Ove površine akumuliraju toplotu tokom dana i zrače je tokom noći, pa ni večernji sati ne donose osjetno olakšanje. Stanovi na višim spratovima, posebno oni pod krovom, mogu biti čak topliji od spoljnog vazduha, što dodatno povećava rizik po zdravlje njihovih stanara.
Mnogi stariji građani izbjegavaju korištenje klima uređaja zbog navike ili želje da uštede, što ih dodatno izlaže opasnosti. U takvim situacijama, porodica i komšije igraju ključnu ulogu – važno je redovno ih obilaziti, provjeravati da li imaju dovoljno vode, da li su prostorije rashlađene i da li im je potrebna pomoć.
Savjet ljekara je jasan: slušajte svoje tijelo i ne forsirajte organizam. Ukoliko osjetite slabost, glavobolju, vrtoglavicu ili mučninu, to mogu biti prvi znaci toplotnog udara. Tada je neophodno odmah se skloniti u hlad, popiti tečnost i potražiti pomoć ako se simptomi ne smire.
Toplotni talas nije vrijeme za dokazivanje snage ili neodgovornost. Čak i zdrave osobe moraju smanjiti fizičku aktivnost, birati laganu ishranu, uzimati česte pauze i izbjegavati direktno izlaganje suncu. Zdrav razum, svijest o rizicima i briga o drugima najbolji su način da se sačuva zdravlje.
U ovakvim danima, briga o sebi nije luksuz, već obaveza. Treba rashladiti prostorije, voditi računa o ishrani, piti dovoljno tečnosti i ne zaboraviti na najugroženije – one koji se možda ne mogu sami zaštititi. Ova ekstremna vrućina podsjeća nas koliko je važno biti odgovoran, pažljiv i solidaran.
Zdravlje je nešto što ne smijemo uzimati zdravo za gotovo, a posebno ne kada se suočavamo sa vremenskim uslovima koji testiraju granice našeg organizma. Vrućine će proći, ali posljedice nepažnje mogu ostaviti trag.
