U posljednje vrijeme sve češće se govori o jednoj virusnoj infekciji koja se širi među djecom, ali pogađa i odrasle. Roditelji su sve zabrinutiji jer se bolest pojavljuje iznenada i vrlo brzo se širi u kolektivima.
Riječ je o oboljenju koje je među ljudima dobilo neformalni naziv “američki virus”, iako se u medicinskoj praksi vodi sasvim drugim imenom. Ova infekcija se najčešće javlja kod mališana, posebno kod onih mlađih od pet godina, što je čini jednom od najraširenijih bolesti u vrtićima, školama i igralištima. Karakteristična je po osipima, visokoj temperaturi i bolnim promjenama u usnoj šupljini, što roditeljima često stvara dodatnu brigu. Iako bolest najčešće nije opasna, njeni simptomi mogu biti izrazito neugodni i iscrpljujući.
Jedan od prvih znakova bolesti jeste nagli porast temperature, koji se kod neke djece može popeti čak do 40 stepeni. To često dovodi do panike, posebno zato što se temperatura može zadržati nekoliko dana. Uz to se javljaju bolovi u mišićima, razdražljivost, umor i gubitak apetita. Ipak, ono po čemu je infekcija najprepoznatljivija jesu osipi na šakama, stopalima i unutar usta. Kod nekih mališana oni su toliko bolni da otežavaju hodanje, igranje ili čak uzimanje hrane.
Specifičan osip na dlanovima i tabanima jedan je od najvažnijih simptoma koji gotovo uvijek prati ovu infekciju. Upravo zahvaljujući njemu, roditelji i pedijatri lakše prepoznaju o kojoj se bolesti radi, čak i kada temperatura i drugi simptomi podsjećaju na neke druge viruse. Plikovi u ustima posebno su problematični, jer mališanima otežavaju gutanje, zbog čega nerijetko odbijaju hranu i piće.
Virus se širi izuzetno brzo. Prenosi se kapljičnim putem, ali i dodirom sa kontaminiranim predmetima, što je posebno opasno u ustanovama gdje boravi veliki broj djece. Igračke, stolovi, kvake, pa čak i pribor za jelo mogu biti prenosioci. Zato je higijena ključna u sprečavanju širenja. Djeca se najčešće zaraze u kontaktu s predmetima koje je koristilo zaraženo dijete, pa roditelji i odgajatelji moraju biti dodatno oprezni.Stručnjaci naglašavaju važnost redovnog pranja ruku, kako prije obroka, tako i nakon korištenja toaleta. Preporučuje se i učestalo dezinfikovanje površina koje djeca često dodiruju.
Osim prevencije, važno je i pravilno postupanje kada bolest već izbije. Zbog plikova u ustima, djeca često odbijaju jesti, pa je potrebno pažljivo birati hranu. Preporučuju se hladni napici, meki obroci poput pirea, supa ili jogurta, kao i rashlađeni sladoled koji može ublažiti bol u ustima. Hidratacija je izuzetno važna, jer visoka temperatura i smanjen unos tekućine mogu brzo dovesti do dehidracije.
Liječenje je uglavnom simptomatsko, jer antibiotici ne djeluju na viruse. Roditelji bi trebali koristiti lijekove za snižavanje temperature i ublažavanje bolova, ali isključivo uz preporuku ljekara. Posebno se naglašava da plikove na koži ne treba pritiskati niti dirati, jer tečnost u njima može biti zarazna i doprinijeti daljem širenju infekcije.
Najvažnije je pratiti stanje djeteta i reagovati na vrijeme ako se simptomi pogoršaju. Ukoliko dijete odbija tekućinu, temperatura ne pada, osipi postaju intenzivniji ili se jave znakovi iscrpljenosti, potrebno je posjetiti pedijatra. Ljekar može procijeniti da li su potrebne dodatne pretrage i dati savjete za dalje liječenje.
Iako bolest obično prolazi u roku od sedam do deset dana, ostavlja snažan utisak na roditelje, koji nerijetko ostaju u strahu da se situacija ne ponovi. Edukacija i dobra higijenska praksa najbolji su način da se smanji broj oboljele djece u kolektivima.
Brza reakcija, pravilna njega i pojačana higijena ključni su koraci u suzbijanju ove infekcije. Iako ne predstavlja ozbiljnu prijetnju za većinu djece, bolest može biti izuzetno neugodna, pa pravovremene mjere mnogo znače. U konačnici, informisani roditelji i pažljivo osoblje u vrtićima i školama mogu značajno smanjiti rizik od širenja “američkog virusa” i osigurati sigurnije okruženje za sve mališane.
