Kupovina nam je postala rutina, gotovo mali ritual koji ponavljamo nekoliko puta sedmično. Uđemo, uzmemo što nam treba i mislimo da sve držimo pod kontrolom – ali stvarnost je često drugačija.
Odlazak u prodavnicu danas rijetko je samo puko snabdijevanje osnovnim namirnicama. Čak i kada planiramo kratku kupovinu, često se zadržimo duže nego što smo očekivali. Posebno nas privlače najave akcija, posebnih ponuda ili zanimljivih dešavanja, zbog kojih bez mnogo razmišljanja ubrzamo korak i uđemo unutra. Ako u korpi imamo svega nekoliko proizvoda, mnogi od nas biraju samouslužnu naplatu kako bi izbjegli redove i sami skenirali artikle.
Iza kase se, međutim, krije prostor o kojem se rijetko govori, a koji ima važnu ulogu u cijelom procesu kupovine. Taj naizgled neupadljiv dio, često prekriven letcima i promotivnim materijalima, zapravo je osmišljen kako bi olakšao pakovanje robe i ubrzao protok kupaca.
Dok vi mirno slažete kupljene proizvode u kese, radnik na kasi već može započeti s evidentiranjem artikala sljedećeg kupca. Na taj način se izbjegava gužva, skraćuje čekanje i smanjuje nervoza koja često nastaje u špicu. Kada je kupovina jasno razdvojena, nema zabune oko toga čija je roba čija, a cijeli proces teče brže i urednije.
Osim toga, ovaj prostor je idealan za odlaganje torbi ili kesa, posebno kada kupujete veću količinu proizvoda. Umjesto da se saginjete, stavljate kese na pod i opterećujete leđa, torbe mogu biti nadohvat ruke. Nažalost, u praksi se često dešava da su ovi prostori zatrpani promotivnim materijalima, zbog čega kupci ne koriste ono što im je zapravo namijenjeno. Dugoročno, ovakva navika može uzrokovati nelagodu, bolove u leđima i produžiti vrijeme zadržavanja na kasi. Zato je sasvim opravdano ljubazno zamoliti osoblje da oslobodi prostor kako bi se koristio u prave svrhe.
No, organizacija prostora je samo jedan dio slagalice. Maloprodajni lanci godinama koriste psihološke trikove kako bi nas podstakli da kupimo više nego što smo planirali. Sve je pažljivo osmišljeno – od veličine kolica do muzike koju slušamo dok biramo proizvode.
Jedan od najčešćih trikova su velika kolica za kupovinu. Kada guramo kolica s mnogo prostora, podsvjesno imamo osjećaj da nismo puno stavili unutra. Korpa djeluje prazno sve dok se ne napuni, pa često posežemo za dodatnim artiklima koje nismo planirali. Tek na kasi shvatimo koliko smo zapravo kupili.
Tu su i široki prolazi, koji stvaraju osjećaj slobode i opuštenosti. Kupci se lakše kreću, nema stresa ni gužve, a boravak u radnji postaje ugodniji. Što se duže osjećamo prijatno, veća je vjerovatnoća da ćemo dodati još neki proizvod u korpu.
Posebnu ulogu ima i miris svježih peciva. Topla aroma hljeba i peciva budi osjećaj doma, sigurnosti i ugode. Miris ne utiče samo na apetit, već i na raspoloženje, čineći nas sklonijim impulzivnoj kupovini.
Raspored proizvoda na policama također nije slučajan. Najskuplji artikli gotovo uvijek se nalaze u visini očiju, gdje ih najlakše primijetimo. Jeftiniji proizvodi često su niže ili više, zahtijevajući saginjanje ili dodatni napor. Umorni nakon posla, mnogi kupci biraju ono što im je najbliže ruci, bez dodatnog razmišljanja.
Zanimljiv je i koncept privatnih robnih marki. Iako su često povoljnije, razlika u cijeni nije uvijek u kvalitetu, već u količini. Manja gramaža prolazi nezapaženo kod većine kupaca, dok cijena djeluje primamljivo.
Muzika je još jedan moćan alat. Spori, opuštajući tonovi usporavaju naš ritam kretanja. Kada se krećemo sporije, više gledamo, više razmišljamo i – kupujemo više. Neke radnje dodatno koriste i blage mirise kako bi produžile boravak kupaca.Ne treba zaboraviti ni sitnice oko kase – slatkiše, male igračke i grickalice.
