Zdravlje srca često uzimamo zdravo za gotovo sve dok se ne pojavi problem. Ipak, tijelo nam godinama ranije šalje jasne signale koje mnogi ignorišu. Umjesto straha, fokus je na razumijevanju i prevenciji, jer se veliki dio ovih stanja može spriječiti ili držati pod kontrolom.
Stručnjaci iz oblasti zdravlja već dugo upozoravaju da se najveći broj oboljenja srca može izbjeći promjenom životnih navika. Procjene pokazuju da se u čak oko 80 posto slučajeva srčane bolesti mogu spriječiti ili uspješno kontrolisati. Infarkt i moždani udar ne nastaju preko noći, već se razvijaju godinama, često tiho i bez jasnih simptoma, dok šteta u organizmu polako raste.
Velika dugoročna istraživanja, provedena na milionima odraslih ljudi, pokazala su jasnu i zabrinjavajuću sliku. U gotovo svim slučajevima srčanih i moždanih udara prethodio je barem jedan od četiri ključna faktora rizika. To su povišen krvni pritisak, povišen holesterol, povećan nivo šećera u krvi i pušenje. Kada se ovi faktori posmatraju zajedno, njihovo prisustvo zabilježeno je kod skoro svih ozbiljnih kardiovaskularnih događaja.
Posebno je važno naglasiti da čak i osobe koje se smatraju “niskorizičnim” nisu izuzetak. Kod žena mlađih od 60 godina, koje se često doživljavaju kao grupa sa najmanjom opasnošću, ogromna većina srčanih i moždanih udara bila je povezana s barem jednim od ova četiri faktora. Ovaj podatak ruši uvjerenje da su ovakva stanja rezervisana samo za starije ili već teško bolesne osobe.
Među svim faktorima rizika, jedan se posebno izdvaja. Visok krvni pritisak najčešće se pojavljuje kao prethodnica ozbiljnih problema sa srcem i krvnim sudovima. Ogroman broj ljudi koji su doživjeli infarkt, moždani udar ili srčanu slabost imao je upravo ovaj problem. Hipertenzija često nema izražene simptome, zbog čega je mnogi nazivaju “tihim neprijateljem”.
Upravo zato ljekari stalno naglašavaju važnost redovnih kontrola. Praćenje krvnog pritiska može biti presudna karika u sprečavanju teških i po život opasnih stanja. Jednostavno mjerenje, koje traje nekoliko minuta, može na vrijeme otkriti problem i spriječiti godine kasnijih komplikacija.
Pored pritiska, važnu ulogu igraju i ostali faktori. Povišen holesterol doprinosi nakupljanju naslaga u krvnim sudovima, čime se smanjuje protok krvi prema srcu i mozgu. Povećan nivo šećera u krvi oštećuje krvne sudove i ubrzava razvoj bolesti. Pušenje dodatno pogoršava situaciju jer direktno oštećuje zidove krvnih sudova i smanjuje količinu kisika u krvi. Kada se ovi faktori kombinuju, rizik se ne sabira – on se višestruko povećava.
Jedna od važnih poruka ovih istraživanja jeste i razbijanje mita o takozvanim “iznenadnim” srčanim i moždanim udarima. Podaci jasno pokazuju da su ovakvi događaji rijetko potpuno neočekivani. U najvećem broju slučajeva, organizam je godinama bio izložen jednom ili više faktora rizika, ali upozorenja nisu shvaćena ozbiljno.
Stručnjaci ističu da se sada fokus mora pomjeriti sa liječenja posljedica na kontrolu uzroka. Zadatak zdravstvenog sistema, ali i svakog pojedinca, jeste da se faktori rizika prepoznaju i drže pod kontrolom prije nego što dođe do nepopravljive štete. To ne znači drastične promjene preko noći, već postepeno uvođenje zdravijih navika.
Male promjene u svakodnevnom životu mogu imati veliki uticaj. Redovno kretanje, uravnotežena ishrana, kvalitetan san i briga o mentalnom zdravlju doprinose očuvanju srca i mozga. Čak i umjereno poboljšanje životnog stila može značajno smanjiti rizik od teških kardiovaskularnih događaja.
