- Ponekad tijelo šalje signale na koje odmah trebamo obratiti pažnju. Pad krvnog pritiska je upravo jedan od tih trenutaka kada mali koraci mogu napraviti veliku razliku.
Krvni pritisak je ključni pokazatelj koliko dobro organizam funkcioniše. On utiče na rad srca, mozga i svih vitalnih organa. Kada je pritisak stabilan, tijelo radi mirno i efikasno, bez dodatnog stresa. Međutim, nagle promjene u pritisku mogu izazvati vrtoglavicu, slabost, pa čak i nesvjesticu. Upravo zato je poznavanje osnovnih koraka prve pomoći kod niskog pritiska izuzetno važno, naročito dok ne stigne profesionalna medicinska pomoć.
Doktorka koja radi u hitnoj pomoći često se susreće sa pacijentima kojima naglo padne pritisak. U tim trenucima ljudi su često uplašeni i zbunjeni – ne znaju da li da legnu, piju vodu ili odmah zovu ljekara. Ona naglašava da je najvažnije ne ignorisati simptome i reagovati na vrijeme, jer tijelo šalje jasne signale kada nešto nije u redu. Redovne kontrole kod ljekara su osnov, ali jednako je važno znati šta učiniti u trenutku kada problem nastane.
Pad krvnog pritiska može imati više uzroka. Ljeti, visoke temperature šire krvne sudove, što može dovesti do malaksalosti i vrtoglavice. Zimi, hladnoća sužava sudove i može dovesti do porasta pritiska. Ishrana igra ključnu ulogu – previše ili premalo soli, dehidratacija i dugotrajna dijeta mogu izazvati pad pritiska. Također, lijekovi poput diuretika, koji izbacuju višak tečnosti iz tijela, dodatno povećavaju rizik, naročito ako se ne pazi na unos tečnosti i elektrolita.
Kada osjetite prve znakove – vrtoglavicu, slabost ili mutan vid – prvo što treba da uradite jeste da se smirite i zauzmete položaj koji olakšava dotok krvi do mozga. Najefikasnije je leći i podići noge iznad nivoa srca, što pomaže boljoj cirkulaciji i smanjenju vrtoglavice. Odmor u ležećem položaju je najjednostavniji i najpraktičniji korak koji možete preduzeti.
Drugi korak je hrana i piće. Slane namirnice mogu brzo pomoći jer so pomaže organizmu da zadrži vodu, što povećava pritisak. To mogu biti komadići sira, slana supa, grickalice ili hljeb sa malo soli. Uz to, tečnost je ključna – čaša vode, mineralne vode, biljni čaj ili prirodni sok može brzo povratiti ravnotežu, naročito ako je pad pritiska posljedica dehidratacije. Kombinacija slanog zalogaja i tečnosti često je dovoljno za ublažavanje blagih simptoma.
Ipak, važno je naglasiti da ove mjere pomažu samo kod blažih stanja. Ako osoba i dalje osjeća slabost, vrtoglavicu ili otežano disanje, potrebno je odmah pozvati Hitnu pomoć. Simptomi poput naglog gubitka svijesti, jake slabosti ili zamagljenog vida ne smiju se ignorisati, jer mogu ukazivati na ozbiljna stanja koja zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju.
Prevencija je također važna. Ljudi koji imaju oscilacije u pritisku ili porodičnu sklonost ka tim problemima trebaju svakodnevno voditi računa o sebi. Redovno mjerenje krvnog pritiska kod kuće može pomoći da se prepoznaju promjene na vrijeme i da se blagovremeno reaguje. Vodeći dnevnik sa vrijednostima pritiska i zapažanjima o tome kako se osjećate, daje dobar pregled i olakšava ljekaru da procijeni stanje.
Uz praćenje pritiska, ključan je i zdrav stil života. Umjerena fizička aktivnost, dovoljan san, smanjenje stresa, izbjegavanje cigareta i pretjeranog alkohola pomažu održanju stabilnog pritiska. Ishrana bogata voćem, povrćem, zdravim mastima i kontrolisan unos soli dodatno doprinosi ravnoteži organizma. Ako simptomi postanu izraženi, pozivanje Hitne pomoći nije znak panike, nego odgovornosti prema sebi. Pravovremena reakcija često pravi razliku između manjeg i ozbiljnijeg zdravstvenog problema.
