- U današnje vrijeme, sve je više ljudi koji izgaraju na poslu, nose se s velikim dugovima i gotovo nikada ne stanu da odmore. Ruski stručnjak tvrdi da upravo takav način života može imati ozbiljne posljedice po zdravlje.
Prema riječima poznatog stručnjaka iz Rusije, dugogodišnje kliničko iskustvo otkriva zabrinjavajući obrazac među pacijentima koji se suoče s najtežim dijagnozama. Doktor Denis Šepaljajev, koji se dugi niz godina bavi složenim slučajevima, iznio je javno profil osobe koja se, prema njegovom iskustvu, najčešće nalazi među pacijentima s ozbiljnim zdravstvenim izazovima.
“Radi se o osobi, bez obzira na pol, koja je prešla pedesetu. Često dolazi s umornim, zabrinutim pogledom, raščupane kose i u stanju emocionalne i fizičke iscrpljenosti,” rekao je doktor. Opisao je i da su to ljudi koji se svakodnevno bore s obavezama, kreditima i finansijskim pritiscima, te jednostavno nemaju kapacitet da se bave sopstvenim zdravljem – sve dok ne postane kasno.
Zajedničko većini ovih pacijenata je osjećaj da nemaju vremena za sebe. Cijeli život im je podređen poslu, porodici, obavezama, a pri tom zanemaruju signale koje im tijelo šalje. Kada se konačno obrate ljekaru, to uglavnom biva zbog uznapredovalih simptoma, što dodatno otežava liječenje i smanjuje šanse za potpuni oporavak.
“Oni traže najjeftiniju moguću terapiju, jer drugu sebi ne mogu priuštiti. To su ljudi koji su naučili da trpe, da guraju dalje, a da pri tom zaboravljaju na osnovnu stvar – da ne mogu pomoći drugima ako ne pomognu sebi”, istakao je doktor Šepaljajev.
Osim iscrpljenosti i stresa, značajnu ulogu ima i imunološki sistem. Stručnjak podsjeća da se zdravstveno stanje ovog tipa razvija upravo kad organizam izgubi sposobnost da se sam odbrani. Neki ljudi, dodaje on, mogu razviti ozbiljne probleme već u četrdesetim, dok drugi žive bez značajnih poteškoća i u osamdesetima – sve zavisi od toga kako funkcioniše njihov imunitet.
“Postoji jedna komponenta u tijelu, antitumorska zaštita, čije slabljenje direktno utiče na mogućnost razvoja bolesti. Kada ta zaštita oslabi – bilo zbog stresa, iscrpljenosti, loše ishrane ili hronične nebrige – rizik naglo raste.”Uprkos tome što se često govori o genetici, doktor naglašava da nasljedni faktor igra ulogu u svega 5 do 10 posto slučajeva. Dakle, velika većina ljudi razvije ozbiljne zdravstvene probleme zbog načina života, a ne zbog onoga što su naslijedili.
“To znači da više od 90 posto slučajeva nije direktno povezano s genetikom. Ljudi imaju moć da preokrenu svoj zdravstveni put, ali za to je potrebno da prestanu ignorisati simptome i preuzmu odgovornost za vlastito zdravlje.”
- Doktor Šepaljajev naglašava važnost prevencije i pravovremenih pregleda. “Čak i najteži oblici bolesti imaju veće šanse za izlječenje ako se otkriju na vrijeme,” rekao je. Podsjeća da je briga o sebi prioritet, a ne luksuz
Vrijeme je, kaže doktor, da se redefinišu prioriteti. Da umjesto stalnog jurenja za obavezama, ljudima, rokovima i kreditima, stavimo sopstveno zdravlje na prvo mjesto. Jer bez njega – sve drugo pada u vodu.
