Srčane bolesti danas su među najčešćim uzrocima smrti, a posebno zabrinjava činjenica da srčana slabost često ne daje jasne znakove u ranim fazama. Ona se razvija postepeno, mjesecima ili godinama, i mnogi je zamijene običnim umorom, stresom ili godinama. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ovo stanje nije nužno konačna presuda ako se otkrije na vrijeme i ako se na vrijeme reaguje.
Srčana slabost nastaje kada srce više ne može efikasno pumpati krv i snabdijevati tijelo kiseonikom i hranjivim tvarima. Posljedica toga je opterećenje cijelog organizma, jer svaki organ zavisi od pravilnog rada srca. Problem je u tome što tijelo dugo pokušava da se prilagodi, pa se simptomi javljaju tek kada je bolest već uznapredovala.
U početku, znakovi su suptilni i lako se zanemaruju. Hronični umor i osjećaj iscrpljenosti čak i nakon odmora često su prvi signal da nešto nije u redu. Ljudi primjećuju da nemaju snage kao ranije, da ih i manji napor umara, ali to pripisuju obavezama i tempu života. Kako stanje napreduje, javlja se otežano disanje prilikom hodanja, penjanja stepenicama, a kasnije i u mirovanju.
Jedan od čestih znakova je i oticanje nogu, stopala i zglobova, što nastaje zbog zadržavanja tečnosti u organizmu. Kod nekih osoba se javlja i neugodno noćno gušenje, zbog kojeg moraju spavati s uzdignutom glavom ili se bude s osjećajem nedostatka zraka. Nepravilan ili ubrzan rad srca, vrtoglavica i povremene nesvjestice dodatno ukazuju da srce radi pod velikim opterećenjem.
Kada je riječ o uzrocima, najčešće se spominju problemi sa krvnim sudovima srca, ali i čitav niz faktora rizika koji se često zanemaruju. Povišen krvni pritisak je jedan od najvećih neprijatelja srca, jer dugoročno slabi srčani mišić. Dijabetes dodatno oštećuje krvne sudove i povećava rizik od ozbiljnih komplikacija.
Nezdrav način života igra ogromnu ulogu. Ishrana bogata masnoćama, šećerom i solju, pušenje, alkohol i fizička neaktivnost direktno opterećuju srce. Tu je i genetska predispozicija – ako u porodici postoje srčane bolesti, redovne kontrole postaju još važnije. Posebno se ističe i hronični stres, koji stalno drži organizam u stanju napetosti i ubrzava rad srca.
Dobra vijest je da se mnogo toga može učiniti preventivno. Zdrave životne navike mogu značajno smanjiti rizik od srčane slabosti, pa čak i poboljšati stanje kod onih kod kojih je bolest već dijagnosticirana. Pravilna ishrana, sa što više povrća, voća, cjelovitih žitarica i zdravih masnoća, rasterećuje srce i poboljšava cirkulaciju.
Redovno kretanje je izuzetno važno, ali uz jednu ključnu napomenu – umjerenost. Nije svaka fizička aktivnost dobra ako se pretjera. Umjesto iscrpljujućih treninga, preporučuje se svakodnevno hodanje, lagano trčanje, plivanje, istezanje ili vježbe s vlastitom težinom. Cilj je jačanje srca, a ne njegovo dodatno opterećenje.
Kvalitetan san i održavanje zdrave tjelesne težine dodatno doprinose stabilnom radu srca. Redovni preventivni pregledi mogu otkriti problem i prije pojave simptoma, što u mnogim slučajevima doslovno spašava život.
Posebna pažnja mora se posvetiti krvnom pritisku. Stručnjaci savjetuju da se mjeri nekoliko puta sedmično, u mirnom stanju, jer nekontrolisan pritisak značajno povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Greška koju mnogi prave jeste mjerenje odmah nakon buđenja, kada su vrijednosti prirodno više.
Stres je još jedan tihi neprijatelj srca. Dugotrajna napetost povećava lučenje hormona koji ubrzavaju rad srca i podižu pritisak. Srce nije stvoreno da stalno radi pod stresom, jer to s vremenom dovodi do iscrpljivanja i oštećenja. Tehnike opuštanja, boravak u prirodi, mirno disanje i kvalitetni odnosi s ljudima mogu imati snažan zaštitni efekat.Srčana slabost nije nešto što se dešava preko noći, ali upravo zato imamo priliku da reagujemo na vrijeme.
