Poznati ruski kardiolog Aleksandar Mjasnikov skreće pažnju na rizike koji se kriju iza konzervirane i industrijski obrađene hrane. Njegova poruka je jasna – vrijeme koje potrošimo čekajući dostavu možemo pametnije iskoristiti pripremajući svjež i siguran obrok kod kuće. Iako takva hrana štedi minute, dugoročno može donijeti ozbiljne zdravstvene probleme.
Jedan od najvećih rizika, prema njegovim riječima, povezan je s bakterijom Clostridium botulinum. Ova bakterija proizvodi botulinski toksin, koji se smatra jednim od najopasnijih prirodnih otrova poznatih medicini. Razvija se u anaerobnim uslovima – sredini bez prisustva kisika – kakva je upravo unutrašnjost zatvorenih konzervi ili vakumiranih proizvoda.
Problem nastaje kada konzerva izgleda oštećeno – naduveno, napuklo ili zarđalo pakovanje može biti znak ozbiljne kontaminacije. Takvi proizvodi nikako ne bi smjeli završiti na trpezi. Iako hrana spolja može djelovati ispravno, opasnost je često nevidljiva.
Prema upozorenjima stručnjaka, posebno su rizični određeni proizvodi. To su konzervirani kukuruz, grašak i druge mahunarke, zatim riba u konzervi, kao i vakumirani proizvodi koji nisu adekvatno termički obrađeni. Upravo u takvim uslovima bakterija može stvoriti snažan toksin.Šta je zapravo botulinski toksin? Riječ je o izuzetno jakom neurotoksinu koji napada nervni sistem. Dovoljna je vrlo mala količina da izazove ozbiljne zdravstvene posljedice.
Trovanje ovim toksinom poznato je kao botulizam, ozbiljno stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Među prvim simptomima javlja se slabost mišića, koja obično počinje u predjelu glave i postepeno se širi na ostatak tijela. Osoba može osjetiti dvostruki vid, poteškoće u govoru i gutanju, a u težim slučajevima dolazi do paralize mišića odgovornih za disanje.
Paraliza disajnih mišića predstavlja životno ugrožavajuće stanje i zahtijeva hitnu hospitalizaciju. Upravo zato stručnjaci stalno naglašavaju važnost prevencije i opreza pri rukovanju konzerviranom hranom.
Kako smanjiti rizik? Jedan od osnovnih koraka je pravilna termička obrada. Hranu iz konzerve preporučuje se zagrijavati na temperaturi od najmanje 85°C tokom deset minuta, jer se na taj način može deaktivirati potencijalni toksin.
Osim toga, visoki higijenski standardi u kuhinji su od presudne važnosti. Redovno pranje ruku, pravilno skladištenje namirnica i odvajanje sirove od termički obrađene hrane dodatno smanjuju mogućnost kontaminacije. Prevencija uvijek počinje pažnjom i informisanošću.
Stručnjak posebno ističe da domaća priprema obroka ima višestruke prednosti. Ne samo da znamo porijeklo namirnica, već imamo kontrolu nad načinom pripreme, količinom soli, masti i dodataka. U vremenu kada je industrijska hrana često puna aditiva i konzervansa, povratak jednostavnim, svježim sastojcima postaje ulaganje u dugoročno zdravlje.
Ako se botulizam ne liječi na vrijeme, može ostaviti trajne posljedice na nervni i mišićni sistem. Upravo zato je važno ne ignorisati prve simptome i odmah potražiti stručnu pomoć.Poruka ljekara je jednostavna, ali snažna – zdravlje mora imati prednost nad komforom. Iako je praktično posegnuti za gotovim rješenjima, nekoliko dodatnih minuta u kuhinji može značiti veliku razliku za organizam.
