Problemi sa štitnjačom danas pogađaju sve veći broj ljudi i često utiču na energiju, raspoloženje i svakodnevno funkcionisanje. Iako se dijagnoza čini komplikovanom, male promjene u ishrani mogu napraviti veliku razliku.
Štitna žlijezda je mali, ali izuzetno važan organ koji upravlja metabolizmom, tjelesnom temperaturom, radom srca i mnogim drugim procesima u organizmu. Kada njen rad nije u ravnoteži, cijelo tijelo osjeća posljedice, a ishrana tada postaje jedan od ključnih faktora koji može ili pomoći ili dodatno pogoršati stanje.
Postoje dva najčešća poremećaja rada štitnjače. Prvi je stanje u kojem ona proizvodi previše hormona, što dovodi do ubrzanog metabolizma, nervoze, gubitka težine i ubrzanog rada srca. Drugi je suprotno stanje, kada se proizvodi premalo hormona, pa dolazi do umora, usporenosti, debljanja i osjećaja hladnoće. U oba slučaja, pogrešan izbor namirnica može dodatno opteretiti organizam i otežati kontrolu simptoma.
Stručnjaci naglašavaju da prehrana ne može zamijeniti terapiju, ali može biti snažna podrška. Zato je važno znati koje namirnice treba ograničiti ili izbjegavati, u zavisnosti od toga da li je rad štitnjače ubrzan ili usporen.
Kada je rad štitnjače ubrzan
Kod ubrzanog rada štitnjače organizam je već u stanju „preopterećenja“, pa dodatni stimulansi mogu pogoršati stanje. Jedna od najvažnijih stvari je kontrola unosa joda, jer ovaj mineral direktno utiče na proizvodnju hormona. Hrana bogata jodom, poput morskih algi i određenih plodova mora, može dodatno potaknuti žlijezdu da radi još brže. Zbog toga se savjetuje oprez i izbjegavanje prekomjernog unosa takvih namirnica.
Mliječni proizvodi s visokim udjelom masti također mogu predstavljati problem. Punomasno mlijeko i teški mliječni proizvodi mogu dodatno opteretiti probavni sistem, koji je kod ubrzanog metabolizma već osjetljiv. Lakše alternative, poput obranih ili biljnih napitaka, često se bolje podnose.
Rafinirani ugljikohidrati su još jedna stavka na koju treba obratiti pažnju. Bijeli hljeb, peciva i industrijski proizvodi brzo podižu nivo šećera u krvi, što može dodatno narušiti hormonsku ravnotežu. Cjelovite žitarice su stabilnija i zdravija opcija, jer sporije oslobađaju energiju i manje opterećuju organizam.
Crveno meso se često navodi kao namirnica koju bi trebalo ograničiti. Teško je probavljivo i može dodatno umoriti tijelo. Mnogo bolji izbor su nemasni izvori proteina i riba bogata zdravim masnoćama, koje mogu pomoći u smanjenju upalnih procesa.
Kada je rad štitnjače usporen
Kod usporenog rada štitnjače situacija je drugačija, ali jednako zahtjevna. Organizam tada nema dovoljno hormona, pa je važno ne ometati njihovu proizvodnju i djelovanje. Određene namirnice mogu blokirati iskorištavanje joda, što dodatno pogoršava stanje.
Povrće iz porodice kupusnjača često se spominje u tom kontekstu. Iako je zdravo, u sirovom obliku može negativno uticati na rad štitnjače. Dobra vijest je da termička obrada značajno smanjuje taj efekat, pa ove namirnice ne moraju biti potpuno izbačene, već samo pravilno pripremljene.
Soja i proizvodi od soje također zahtijevaju oprez. Njeni sastojci mogu ometati proizvodnju hormona i uticati na djelovanje terapije. Zbog toga se savjetuje ograničavanje soje, posebno kod osoba koje već imaju dijagnosticiran poremećaj.
Gluten je još jedan faktor koji može igrati ulogu. Kod mnogih ljudi s usporenim radom štitnjače javlja se osjetljivost na gluten, što može dovesti do upala i pogoršanja simptoma. Smanjenje unosa glutena kod nekih osoba donosi vidljivo poboljšanje energije i probave.
Industrijski prerađena hrana, brzi obroci i proizvodi puni šećera i loših masnoća dodatno usporavaju metabolizam. Ova vrsta hrane ne pruža potrebne nutrijente, a istovremeno opterećuje već oslabljen organizam. Važno je naglasiti da ne postoji univerzalna dijeta koja odgovara svima. Svaki organizam reaguje drugačije, pa je praćenje vlastitih simptoma ključno. Ono što jednoj osobi pomaže, drugoj može smetati.
