- Većina ljudi ne razmišlja o limfnim čvorovima dok ne osjeti bol ili uvećanje. Međutim, upravo oni mogu biti prvi znak da se u tijelu dešava nešto ozbiljno – zato je ključno znati simptome i djelovati na vrijeme.
U nedavnom gostovanju za medije, direktor Klinike za hematologiju Kliničkog centra Srbije, dr Darko Antić, upozorio je na važnost pravovremenog prepoznavanja bolesti limfnih čvorova, ističući da se često radi o malignitetima koje je moguće kontrolisati – ali samo ako se otkriju na vrijeme. “Pacijenti se uglavnom javljaju tek kada sami primijete uvećanje limfnih čvorova, što znači da je bolest već u razvoju,” rekao je dr Antić.
Koji simptomi ukazuju na potencijalni problem?
Najčešći simptomi koji se javljaju kod bolesti limfnih čvorova su povišena tjelesna temperatura, neobjašnjiv gubitak težine, pojačano znojenje i uvećani limfni čvorovi – posebno u predjelima vrata, pazuha i prepona. “U nekim slučajevima pacijenti godinama imaju simptome poput blagog kašlja, znojenja noću ili hronične malaksalosti, ali im ne pridaju značaj,” upozorava Antić.
Ti simptomi su često povezani s tzv. “B simptomima”, koji se pojavljuju kod različitih oblika limfoma – malignih bolesti limfnog sistema. Zbog toga je važno da se svaka promjena na tijelu, posebno čvorasta zadebljanja koja ne prolaze, ozbiljno shvati.
Dijagnostika kao ključ uspješnog liječenja
Kada se sumnja na bolest limfnih čvorova, prvi korak je biopsija – uzimanje uzorka čvora radi patološke analize. Ta analiza daje tačne informacije o tipu bolesti, što dalje određuje terapijski pristup. “Biopsija i precizna dijagnoza su osnova za planiranje daljeg liječenja. Bez nje, nijedna terapija ne može biti efikasna,” naglašava dr Antić.
Dodaje da novi dijagnostički protokoli omogućavaju brže prepoznavanje bolesti i raniji početak liječenja, što povećava šansu za pozitivne ishode, čak i kod težih slučajeva.
Hronična bolest koja traži strpljenje i kontinuitet
Limfne bolesti, naročito limfomi, u većini slučajeva spadaju u hronične bolesti koje zahtijevaju višegodišnju terapiju i praćenje. Terapijski protokoli uključuju hemoterapiju, imunoterapiju, pa i ciljane terapije, koje se biraju u skladu s vrstom limfoma i općim stanjem pacijenta.
“Riječ je o kompleksnim bolestima koje se ne liječe preko noći. Zbog toga je važno da pacijenti budu upućeni u to šta ih čeka i da ostanu motivisani da redovno prate svoj plan liječenja,” objasnio je dr Antić.
Dodaje da je za mnoge pacijente prihvatanje dijagnoze najteži korak, ali uz dobar medicinski tim i pravilnu podršku, bolest se može kontrolisati i držati pod nadzorom dugi niz godina.
“Nove metode omogućavaju bolje razumijevanje bolesti i prilagođavanje terapije svakom pacijentu,” rekao je Antić i dodao da se u savremenoj hematologiji sve više koristi molekularna dijagnostika kako bi se prepoznale specifične genetske mutacije koje usmjeravaju izbor terapije.
Važnost svijesti i preventivnih pregleda
Na kraju, stručnjaci podsjećaju da nije dovoljno samo liječiti – treba učiti, informisati se i redovno obavljati preglede. “Ne treba čekati da problem postane ozbiljan – uvećani limfni čvor koji ne prolazi nije nešto što treba ignorisati,” zaključuje dr Antić, apelujući na građane da više pažnje posvete svom tijelu i zdravlju.
