Buđenje s glavoboljom mnogi će pripisati stresu, lošem snu ili promjeni vremena. Ipak, ljekari upozoravaju da se u rijetkim slučajevima iza jutarnjeg bola u glavi mogu kriti i ozbiljniji razlozi koje ne treba ignorisati.
Stručnjaci objašnjavaju da se određeni simptomi u organizmu ne pojavljuju odmah, već tek kada pritisak unutar lobanje pređe granicu koju tijelo više ne može kompenzirati. Tokom noći, dok osoba leži, količina tečnosti koja okružuje mozak može se blago povećati, što dovodi do toga da se pojedini simptomi najjasnije osjete upravo nakon buđenja.

Dugo se smatralo da glavobolja povezana s ozbiljnim promjenama u mozgu ima određene prepoznatljive osobine. Najčešće se opisuje kao bol koji je jači ujutro ili u ležećem položaju, a nerijetko je praćen mučninom ili povraćanjem. Ipak, savremena praksa pokazuje da ovaj simptom nije uvijek isti kod svih pacijenata, što dodatno otežava njegovo prepoznavanje.
Način na koji se bol manifestuje može značajno varirati. Kod nekih ljudi riječ je o tupom, stalnom pritisku koji ne prolazi satima, dok drugi osjećaju oštre, probadajuće bolove koji se javljaju iznenada. Upravo ta raznolikost simptoma često dovodi do toga da se glavobolja zanemari ili pogrešno protumači kao bezazlena tegoba.
Važan detalj na koji ljekari upozoravaju jeste i lokalizacija bola. Glavobolja može biti smještena u jednom dijelu glave, a intenzitet se često pojačava prilikom kašljanja, kihanja ili saginjanja.

Ipak, stručnjaci naglašavaju da sama glavobolja rijetko dolazi kao jedini simptom. Prema procjenama zasnovanim na kliničkoj praksi, više od polovine pacijenata ima i druge neurološke tegobe uz glavobolju. Upravo ti dodatni znakovi često igraju ključnu ulogu u postavljanju sumnje da se radi o ozbiljnijem problemu.
Među prvim pratećim simptomima mogu se pojaviti poteškoće s govorom, iznenadne smetnje u razumijevanju ili izražavanju riječi, kao i problemi s pamćenjem i koncentracijom. Neki pacijenti prvi put potraže pomoć tek nakon što dožive epileptični napad, iako prethodno nisu imali takve zdravstvene probleme. Kod drugih se javljaju smetnje vida, poput zamućenja, dvostrukih slika ili gubitka dijela vidnog polja.
Posebnu pažnju treba obratiti i na probleme s gutanjem, gubitak ravnoteže ili neobjašnjivu slabost u rukama i nogama. Ovi simptomi ukazuju na to da su zahvaćene određene funkcije nervnog sistema, što zahtijeva hitnu medicinsku procjenu. Ljekari ističu da je kombinacija više različitih simptoma daleko značajnija od same glavobolje.
Važno je naglasiti da jutarnja glavobolja sama po sebi ne znači automatski ozbiljnu dijagnozu. Postoji niz bezazlenih razloga zbog kojih se ljudi bude s bolom u glavi, uključujući dehidrataciju, poremećaje sna ili napetost mišića vrata. Međutim, upornost simptoma i njihovo postepeno pogoršanje ne smiju se zanemariti.

Stručnjaci savjetuju da se ljekaru treba obratiti ukoliko glavobolje postaju sve češće, jače ili se razlikuju od uobičajenih koje je osoba ranije imala. Rano prepoznavanje simptoma može značajno uticati na dalji tok liječenja i ishod.
U javnosti se često stvara pogrešna slika da su ozbiljna oboljenja uvijek praćena dramatičnim i naglim simptomima. U stvarnosti, znaci upozorenja mogu biti suptilni i razvijati se postepeno, zbog čega ih je lako previdjeti. Upravo zato ljekari stalno naglašavaju važnost osluškivanja vlastitog tijela i reagovanja na promjene koje odstupaju od uobičajenog stanja.











