Bolesti disajnih puteva često počinju tiho i bezazleno, ali se mogu razviti brže nego što očekujemo. Zato je važno znati kada obični simptomi prestaju biti bezopasni i postaju znak za ozbiljno reagovanje.
Respiratorne infekcije spadaju među najčešće zdravstvene probleme, ali jedna od njih posebno zahtijeva pažnju. Riječ je o stanju koje se u velikom broju slučajeva može uspješno liječiti, ali samo ako se prepozna i shvati na vrijeme. U suprotnom, posljedice mogu biti teške, pa čak i opasne po život.
Ljekari upozoravaju da ovakvo oboljenje nije moguće pouzdano prepoznati u kućnim uslovima bez pregleda. Samoliječenje i odlaganje odlaska stručnjaku često su najveća greška koju ljudi prave. Upravo zato je ključno poznavati simptome i razumjeti ko spada u rizične grupe.
U najvećem riziku nalaze se osobe sa oslabljenim odbrambenim mehanizmima organizma. To su prije svega stariji ljudi, ali i oni koji već imaju hronične bolesti, probleme sa srcem, povišen pritisak ili druge dugotrajne zdravstvene tegobe. Kod takvih osoba, organizam teže odgovara na infekciju i bolest se može brže pogoršati.
Simptomi ove bolesti često ne počinju dramatično. Jedan od prvih znakova, koji se lako zanemari, jeste glavobolja. Iako djeluje bezazleno, glavobolja može biti prvi signal da se u tijelu razvija ozbiljna upalna reakcija. U tom trenutku, mnogi misle da je riječ o umoru ili prehladi, pa nastavljaju sa svakodnevnim obavezama.Kako bolest napreduje, simptomi postaju sve izraženiji. Otežano disanje javlja se postepeno i često se opisuje kao osjećaj da nema dovoljno zraka.Ubrzan rad srca i bolovi u grudima dodatno ukazuju da pluća ne funkcionišu kako bi trebala.
Jedan od najopasnijih znakova jeste povišena tjelesna temperatura koja se teško ili nikako ne spušta. Temperatura koja traje danima, uprkos lijekovima, jasan je alarm da je potrebna ljekarska pomoć. U kombinaciji s opštom slabošću i iscrpljenošću, ovaj simptom ne smije se ignorisati.
Uzrok ovog stanja može biti različit. Najčešće se radi o virusima ili bakterijama koje napadaju plućno tkivo, posebno kada je imunitet oslabljen. Infekcija dovodi do oštećenja dijelova pluća zaduženih za razmjenu kiseonika, što direktno utiče na cijeli organizam. Zbog toga se javlja nedostatak daha, umor i osjećaj gušenja.
Često se bolest razvija kao komplikacija nakon druge infekcije disajnih puteva. Nakon nekoliko dana gripa ili sličnog stanja, simptomi se umjesto povlačenja pogoršavaju. Upravo taj trenutak, kada se stanje ne popravlja nego postaje teže, ključan je za pravovremenu reakciju. Prvo se javljaju blaži znaci, a zatim sve izraženiji i ozbiljniji.
Mnogi ljudi brkaju ovu bolest s drugim, sličnim stanjima disajnih puteva. Najčešća dilema je razlika između upale donjih disajnih puteva i upale plućnog tkiva. Iako simptomi mogu biti slični, razlika je u dijelu sistema koji je zahvaćen infekcijom. Kod jednog stanja, upala se javlja u cjevčicama koje sprovode zrak, dok je kod drugog zahvaćen dio gdje se odvija razmjena kiseonika.
Ova razlika nije samo teorijska, već ima direktan uticaj na liječenje. Terapija se razlikuje, a pogrešan pristup može dovesti do pogoršanja. Ako se blaže stanje ne liječi pravilno, ono se može razviti u znatno teže oboljenje. Zato ljekari insistiraju na tačnoj dijagnozi. Upravo zato se naglašava važnost stručnog mišljenja i odgovarajućih pregleda.
