- Svijet je ovih dana na oprezu zbog sve ozbiljnijih prijetnji koje dolaze iz Irana prema Sjedinjenim Američkim Državama. Sve je krenulo nakon što je Iran zaprijetio da će aktivirati tzv. “ćelije spavača” unutar SAD ako dođe do vojnog napada. Ova izjava dodatno je uzdrmala ionako napetu situaciju na Bliskom istoku.
Iran prijeti aktiviranjem “ćelija spavača” u SAD – svijet na ivici globalnog konflikta
Diplomatske poruke pretvorene u prijetnje, pojačana sigurnost u američkim gradovima i direktna vojna intervencija – sve to ukazuje da je međunarodna bezbjednost ozbiljno uzdrmana. Najnovija eskalacija između Irana, Izraela i Sjedinjenih Država izaziva zabrinutost zbog mogućeg prelaska iz regionalne krize u globalni rat.
“Ćelije spavača” kao karta za odmazdu
Sve je počelo na samitu G7 u Kanadi, gdje je, prema tvrdnjama obavještajnih izvora, iranac preko posrednika poslao izravnu poruku predsjedniku Donaldu Trampu: u slučaju napada na Iran, aktiviraće se ćelije spavača unutar SAD. Ove tajne grupe navodno već godinama žive unutar američkog društva, spremne da izvrše nasilne operacije po naređenju.
“Poruka je bila nedvosmislena i nosila je visoku dozu ozbiljnosti,” potvrdili su obavještajni krugovi. Ove tvrdnje izazvale su paniku među američkim sigurnosnim agencijama, koje su odmah poduzele konkretne korake.
Sigurnosna uzbuna širom SAD
U Njujorku, Čikagu, Los Anđelesu i Vašingtonu pojačane su mjere bezbjednosti. Ministarstvo za unutrašnju sigurnost izdalo je upozorenje o mogućim unutrašnjim napadima i sajber upadima, povezanima s iranskim obavještajnim strukturama. Poseban fokus stavljen je na nadzor ključnih infrastruktura poput energetskih mreža, vodovoda i komunikacijskih sistema.
SAD prelazi u fazu otvorene intervencije
Situacija je dodatno eskalirala kada je američka vojska bombardovala tri iranska nuklearna postrojenja – Fordo, Netanz i Isfahan. Napadom je učestvovalo više od 125 vojnih aviona, što je bio jasan signal da SAD više ne djeluje iz prikrajka.
Ovo je bio prelazak iz indirektne podrške Izraelu ka otvorenoj i direktnoj vojnoj intervenciji, što dodatno povećava rizik od šireg rata. Izrael je napade opravdao tvrdnjama da je Iran blizu izgradnje nuklearne bombe. U odgovoru na agresiju, Iran je prekinuo sve pregovore o nuklearnom programu sa SAD, čime su vrata diplomatiji privremeno zatvorena.
Ajatolahova izjava koja je odjeknula svijetom
Na vojnu agresiju SAD i Izraela, vrhovni lider Irana, ajatolah Ali Hamnei, izjavio je: “Iran neće kleknuti pred pritiscima i prijetnjama.” Njegove riječi snažno su odjeknule u međunarodnoj javnosti i dale naslutiti da Iran priprema niz kontraudara.
Potencijalni odgovori Teherana uključuju:
-
Aktivaciju spavačkih ćelija u SAD i Evropi
-
Sajber napade na kritične sektore – finansije, zdravstvo, saobraćaj
-
Zatvaranje Ormuskog moreuza, strateški važne tačke za izvoz nafte
Zatvaranje Ormuskog moreuza moglo bi izazvati ogromne posljedice na globalnom tržištu nafte, što bi lančano pogodilo ekonomije širom svijeta, uz porast cijena i ekonomsku nestabilnost.
Svijet na ivici – šta slijedi?
Ukoliko Iran ispuni svoje prijetnje, posljedice bi mogle biti katastrofalne:
-
Teroristički napadi na američkom tlu mogli bi izazvati masovne žrtve i psihološki haos
-
Sajber destabilizacija sistema bi mogla paralizirati svakodnevni život
-
Globalna ekonomska kriza zbog energetske nesigurnosti
-
Migracijski talasi i destabilizacija Bliskog istoka uslijed mogućeg rata
Međunarodna zajednica zasad uglavnom reaguje diplomatski, ali pitanje je koliko dugo će to trajati ako se napadi intenziviraju. Ulogu u razvoju događaja mogli bi odigrati i veliki globalni akteri poput Rusije i Kine, koji bi se lako mogli naći uvučeni u sukob kroz podršku svojim saveznicima.
- Sukob više nije lokalnog karaktera – prijetnje o asimetričnom ratovanju, terorističkim napadima i sajber operacijama, jasno pokazuju da granice modernog rata više ne postoje. Borba se vodi paralelno u fizičkom i digitalnom prostoru, a civilno stanovništvo sve više postaje prva meta.
Jedina realna nada za smanjenje tenzija ostaje hitna diplomatska inicijativa, koja bi otvorila mogućnost pregovora i zamrzavanja sukoba. Međutim, s obzirom na odlučnost i tvrdoglave pozicije svih uključenih strana, mir je sve dalje, a svijet sve bliže ivici novog globalnog rata.U trenutku kada bi mir mogao zavisiti od jedne riječi, jednog diplomatskog poteza, ostaje da se nadamo da će lideri izabrati razum – a ne oružje.
