- Evropa se priprema za velike promjene kada je riječ o vozačkim dozvolama. Novi prijedlozi Europske unije imaju za cilj povećati sigurnost, pojednostaviti birokratiju i prilagoditi sustav digitalnom dobu – ali izazivaju i zabrinutost, posebno među starijim vozačima.
Europska unija započela je modernizaciju sustava vozačkih dozvola, čime želi stvoriti jedinstveni okvir za sve države članice. Osim uvođenja digitalne dozvole koja će omogućiti brži pristup podacima, najviše pažnje izazvala je odredba prema kojoj bi vozači stariji od 65 godina mogli imati kraći rok važenja dozvole.
Digitalna vozačka dozvola – korak prema budućnosti
Najvidljivija i najpozitivnija promjena je uvođenje digitalne vozačke dozvole, dostupne putem mobilnih uređaja. To znači da će vozači moći pokazati svoju dozvolu direktno na telefonu, bez potrebe da nose fizičku karticu.
Digitalna verzija donosi brojne prednosti:
-
lakšu provjeru valjanosti dozvole u drugim državama članicama,
-
manji rizik od gubitka ili krađe dokumenta,
-
jednostavniji postupak obnavljanja dozvole,
-
bržu administraciju prilikom preseljenja u drugu zemlju.
Fizičke dozvole neće biti ukinute, ali digitalni oblik postaje ključni alat u modernizaciji administracije EU. Ovo je posebno važno jer će omogućiti bolju povezanost baza podataka i bržu provjeru statusa vozača na međunarodnoj razini.
Kraći rok za starije vozače – izvor neslaganja
Najveće polemike izazvala je odluka da se rok valjanosti vozačkih dozvola za osobe starije od 65 godina može skratiti. Umjesto dosadašnjih 10 ili 15 godina, dozvole bi mogle vrijediti samo 5 godina – ili čak kraće, ovisno o odluci svake države članice.
Neke zemlje, poput Nizozemske i Finske, već imaju obavezne liječničke preglede za starije vozače, ali nova pravila daju državama veću slobodu da uvedu dodatne provjere i kraće rokove. Kritičari tvrde da takve mjere nisu uvijek pravedne jer ne uzimaju u obzir individualne razlike u zdravlju i sposobnostima vozača.
Reakcije javnosti i organizacija
Ova odluka izazvala je burne reakcije širom Europe. Organizacije koje zastupaju starije građane, poput AGE Platform Europe, istaknule su da bi nova pravila mogla predstavljati oblik dobne diskriminacije.
U svom saopćenju naveli su da “mjere koje automatski ograničavaju vozačka prava na osnovu dobi nisu zasnovane na znanstvenim dokazima”. Umjesto toga, predlažu individualne procjene vozačke sposobnosti, jer mnogi stariji vozači i dalje voze pažljivo, odgovorno i bez incidenata.
Organizacije upozoravaju da bi takve promjene mogle dovesti do:
-
smanjenja mobilnosti starijih osoba,
-
gubitka neovisnosti, posebno u ruralnim područjima,
-
većeg osjećaja izolacije i socijalne isključenosti.
“Dob ne smije biti jedini kriterij za procjenu sposobnosti vožnje,” ističu iz AGE Europe.
Argumenti za strože mjere
S druge strane, stručnjaci za prometnu sigurnost tvrde da nije riječ o kažnjavanju, već o prevenciji. Kako populacija stari, sve je više vozača starijih od 65 godina, što povećava potrebu za redovnim provjerama.Liječnici upozoravaju da s godinama dolazi do slabljenja vida, sluha i refleksa, što može utjecati na sigurnost u vožnji.
Kada stupaju na snagu nova pravila?
Iako su promjene izazvale veliko zanimanje, nova pravila još nisu stupila na snagu. Europski parlament i Vijeće EU dogovorili su rok od pet i pol godina za implementaciju.
To znači da će svaka država članica moći odlučiti:
-
hoće li uopće uvesti kraći rok za starije vozače,
-
i ako hoće, koliko će on trajati (npr. 5, 7 ili 10 godina).
Drugim riječima, pravilo o dobi nije obavezno, već preporuka koju zemlje mogu prilagoditi vlastitim uvjetima.
Šta očekuje regiju?
Za sada, Hrvatska i susjedne zemlje nisu objavile konkretne planove primjene novih mjera. Stručnjaci predviđaju da će većina država uvesti kombinirani model – kraće rokove valjanosti uz obavezne liječničke preglede.
U Sloveniji, primjerice, stariji vozači već obnavljaju dozvolu svake tri do pet godina, dok u Mađarskoj postoje redovne provjere vida i sluha. Ako bi Hrvatska primijenila sličan pristup, vozači stariji od 65 godina morali bi češće prolaziti zdravstvene kontrole.
Ako bi se rokovi previše skratili, posljedice bi mogle biti značajne:
-
veći pritisak na zdravstveni sustav,
-
dodatni troškovi za starije građane,
-
smanjena pokretljivost u manjim sredinama.
Mobilnost nije samo pitanje vožnje – to je pitanje dostojanstva i slobode, poručuju udruge starijih osoba.
Ipak, zagovornici promjena tvrde da bi sigurnost na cestama mogla biti veća, što bi dugoročno koristilo svima.
Prometni stručnjaci predlažu uravnotežen model koji bi uključivao:
-
individualne provjere zdravstvene i psihofizičke sposobnosti,
-
edukativne programe za vozače starije dobi,
-
subvencionirane preglede vida i sluha,
-
digitalne baze podataka za lakšu razmjenu informacija među državama.
Takav sustav bio bi pravedniji jer bi vrednovao vozače prema sposobnosti, a ne prema godinama.Reforme vozačkih dozvola u EU donose i napredak i dileme. Digitalna dozvola znači bržu i sigurniju administraciju, ali ograničenja za starije vozače otvaraju pitanje jednakosti i prava na mobilnost.
