U organizmu svakog čovjeka postoje mikroorganizmi koji imaju svoju ulogu u probavi i zaštiti. Problem nastaje onda kada se jedna vrsta gljivica prekomjerno razmnoži i iz korisnog saveznika preraste u ozbiljan zdravstveni teret. Upravo tada počinju tegobe koje mnogi dugo ne povezuju s pravim uzrokom.
Kada prirodna ravnoteža nestane
Gljivice su prirodni dio ljudskog tijela i u normalnim okolnostima pomažu apsorpciji hranjivih tvari i radu probavnog sistema. Dokle god je imunološki sistem snažan i crijevna flora zdrava, njihov rast ostaje pod kontrolom. Međutim, kada odbrambeni mehanizmi oslabe, dolazi do neravnoteže koja može zahvatiti cijeli organizam.
U takvim situacijama gljivice se ne zadržavaju samo u probavnom traktu, već mogu prodrijeti dalje. Njihov prelazak u krvotok dovodi do otpuštanja toksina koji opterećuju jetru, crijeva i imunološki sistem. Tada se često govori o stanju koje se razvija postepeno, ali ostavlja dugoročne posljedice.
Kako se problem ispoljava
Kod osoba koje ranije nisu imale izražene gljivične infekcije, prvi znakovi mogu biti suptilni. Pojava novih alergija, osjetljivosti na određene namirnice ili iznenadna netolerancija na hranu često su prvi alarm. Mliječni proizvodi, jaja, gluten ili kukuruz postaju problematični bez jasnog razloga.
S vremenom se javljaju i drugi simptomi koji utiču na svakodnevni život. Hronični umor, česte promjene raspoloženja, probavne smetnje i osjećaj mentalne magle česti su kod osoba s ovim poremećajem. Mnogi se žale i na ponavljajuće infekcije, probleme sa sinusima, kožom i noktima, kao i hormonalne oscilacije.
Šta dovodi do prekomjernog rasta
Uzrok nije uvijek jedan, već kombinacija faktora. Ishrana bogata šećerima, rafiniranim ugljikohidratima i alkoholom stvara idealno okruženje za nekontrolisano razmnožavanje gljivica. No, postoje i drugi važni okidači.
Dugotrajna ili česta upotreba antibiotika jedan je od najčešćih uzroka. Oni ne uništavaju samo štetne, već i korisne bakterije koje drže ravnotežu u crijevima. Bez tih dobrih bakterija, organizam postaje pogodno tlo za razvoj gljivičnih problema.
Hormonalne promjene, posebno kod žena, dodatno mogu narušiti ravnotežu. U kombinaciji s lošom ishranom i oslabljenim imunitetom, rizik od problema se znatno povećava. Sličan učinak ima i dugotrajna upotreba određenih terapija koje utiču na sluznicu usta i disajnih puteva.
Osobe s povišenim nivoom šećera u organizmu posebno su osjetljive. Šećer je glavni izvor hrane za gljivice, što objašnjava zašto su ove osobe u većem riziku. Također, starije osobe, mala djeca i oni s oslabljenim imunitetom spadaju u najugroženije grupe.
Put oporavka počinje iznutra
Borba s ovim stanjem zahtijeva strpljenje i promjene u načinu života. Prvi korak je rasterećenje probavnog sistema i smanjenje unosa namirnica koje hrane gljivice. U početnoj fazi često se preporučuje lagana ishrana bazirana na povrtnim juhama i dovoljan unos tečnosti.
Nakon toga slijedi period u kojem dominira povrće pripremljeno na blag način. Privremeno se izbacuju šećeri, alkohol, škrobne namirnice i prerađena hrana kako bi se organizmu dala šansa da se oporavi. Ovaj proces nije brz, ali je ključan za vraćanje ravnoteže.
Ishrana kao saveznik
Posebno prilagođena ishrana ima važnu ulogu u oporavku. Cilj nije samo zaustaviti rast gljivica, već obnoviti zdravu crijevnu floru i ojačati imunitet. Povrće bogato vlaknima, proteini i fermentirane namirnice pomažu tijelu da se postepeno stabilizira.Fermentisana hrana donosi korisne bakterije koje štite crijeva i smanjuju potrebu za šećerima.
Dodaci i reakcije organizma
Određeni prirodni sastojci poznati su po svom antimikrobnom djelovanju. Njihova uloga je da pomognu organizmu u borbi, ali ih treba koristiti oprezno i umjereno. Prebrzo uništavanje gljivica može dovesti do privremenog pogoršanja simptoma.Glavobolja, umor, znojenje ili blaga temperatura često su znak da se tijelo čisti. Ovi simptomi obično prolaze kroz nekoliko dana i ukazuju da proces daje rezultate.
