
Prošle godine, tokom božićnih i novogodišnjih dana, brojni ljubitelji prirode odlučili su provesti praznike na planinama, nadajući se tradicionalnom zimskom ambijentu. Umjesto uobičajenog prizora snijega i tragova životinja, dočekalo ih je nešto što nikoga nije ostavilo ravnodušnim – gmizavci koji su se pojavili usred sezone kada bi trebalo da duboko spavaju. Pojava ovih životinja u doba godine kada je njihovo prisustvo praktično nemoguće izazvala je nelagodu i začuđenost kod svih koji su se našli na planinama.
Umjesto da ostanu skriveni u svojim zimskim skloništima, ovi hladnokrvni stanovnici prirode počeli su izlaziti na površinu, tražeći toplotu na kamenjarima koji su se, zahvaljujući neuobičajeno toplom vremenu, ugrijali kao da je još uvijek jesen.
Klimatske promjene kao glavni uzrok
Stručnjaci objašnjavaju da je razlog ove pojave veoma jasan: temperature tokom tih dana bile su znatno više nego što je uobičajeno za zimu. Umjesto minusa i zaleđenih površina, vrijeme je više podsjećalo na blažu jesen. Zbog toga su se gmizavci probudili uvjereni da je vrijeme za izlazak, iako njihov prirodni ritam još nije bio spreman za to. Promjene u temperaturi direktno utiču na ponašanje životinja koje zavise od toplote kako bi regulisale svoj životni ciklus.

Ovakvi slučajevi, prema riječima stručnjaka, nisu izolovani – ponavljaju se iz godine u godinu. To jasno pokazuje da klimatski obrasci više nisu stabilni kao nekada. Sve toplije zime i iznenadni skokovi temperatura stvaraju zbrku među životinjama koje se oslanjaju isključivo na prirodne signale.
Planinari koji su te dane provodili u prirodi zabilježili su prizore gmizavaca koji se uvijaju po sunčanim površinama, kao da je proljeće u punom jeku. Za mnoge je to bilo šokantno, jer se ovi prizori obično ne viđaju prije aprila. No, za životinje ovakav poremećaj može biti opasan: ako se prerano probude, troše energiju koju bi morali čuvati za proljeće. Bez dovoljno toplote i hrane, mnoge od njih mogu uginuti prije nego što dočekaju prirodni kraj zimskog sna.
Strahovi iz prošlosti i narodna tumačenja
Ovakve iznenadne pojave nisu novost u ljudskoj istoriji. Ljudi su oduvijek tražili značenje u neuobičajenim promjenama u prirodi. U starim vjerovanjima, svaki susret sa životinjom u “pogrešno” vrijeme tumačio se kao upozorenje. Smisao takvih priča bio je odraz straha od narušavanja prirodnog reda i duboke povezanosti čovjeka s prirodom.
Vjerovalo se da pojava gmizavaca tokom zime može značiti nesreću, ili da se oni pojavljuju jer ih zemlja “nije primila” prethodne godine. Iako zvuče mitski, ova vjerovanja govore o tome koliko su ljudi bili osjetljivi na svaki znak promjene u prirodnome okruženju.
Danas, kada društvene mreže omogućavaju brzo dijeljenje fotografija i snimaka, mnogi korisnici ponovo osjećaju taj stari, instinktivni strah. Kada vide prizore životinja koje gmižu po snijegu, pitaju se da li je to najava nečeg većeg, nečeg što tek dolazi.
Nauka nudi racionalno objašnjenje
Ipak, moderna nauka jasno poručuje: ovakve pojave nisu mistični znakovi, već posljedica globalnog zagrijavanja. Toplije zime remete utvrđene obrasce ponašanja životinja. Gmizavci, osjetljivi na svaku promjenu temperature, prvi reagiraju. Ovaj fenomen predstavlja vrlo konkretan pokazatelj klimatskih promjena koje imaju sve jači utjecaj na ekosisteme.
Pojedine teorije čak povezuju iznenadne pojave ovih životinja s geološkim aktivnostima, tvrdeći da mogu osjetiti vibracije i mikro-pomake u tlu. Iako naučno neutemeljene, takve ideje i dalje bude maštu javnosti jer reflektuju našu urođenu potrebu da razumijemo prirodne signale, naročito kada se radi o životinjama koje ljudi tradicionalno smatraju prijetećim.

S druge strane, biolozi pokušavaju smiriti situaciju objašnjavajući da ovi susreti nisu prijetnja, već rezultat njihovog instinkta da pronađu toplinu. Najvažnije pravilo ostaje jednostavno: ne dirati ih i ne provocirati. Životinje ne traže sukob – one samo pokušavaju da prežive u uslovima koji im nisu prirodni.
Ako se pogleda šira slika, jasna je poruka koju ovakvi događaji nose sa sobom. Gmizavci koji se bude usred zime samo su jedan od pokazatelja da se prirodni sistemi mijenjaju brže nego što smo spremni priznati. Promjene u ponašanju životinja često su prvi alarm da nešto nije u redu u ekosistemu.
Današnje zime sve su toplije, godišnja doba nepredvidljivija, a priroda sve glasnije upozorava da treba djelovati. Umjesto širenja straha, potrebno je razumijevanje. Pojava ovih životinja usred zime nije tek neobičan viralni prizor. To je upozorenje koje ne smijemo ignorisati. Ako priroda gubi ravnotežu, onda je to znak da je i naš način života stigao do tačke kada promjene više nisu opcija, nego obaveza.











